KOLEGIJI:

• Od latinskog do francuskog
• Vulgarni latinitet i romanski jezici
• Čitanje i tumačenje starofrancuskih i srednjofrancuskih tekstova

ŽIVOTOPIS

Dr.sc. August Kovačec, profesor emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član HAZU rođen je 6. VIII. 1938. godine u Donjem Jesenju gdje je završio četverogodišnje osnovno školovanje. Gimnaziju je  pohađao u Krapini, gdje je 1956. godine maturirao. Studij francuskog jezika i književnosti i ruskog jezika upisao je ak. god. 1956/57. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1960. godine.

Ak. god. 1960/1961. i 1961/62. radio je kao lektor hrvatskog jezika na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Bukureštu u Rumunjskoj.

U listopadu 1962. godine zaposlio se na Odsjeku za romanske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao asistent na Katedri za francuski jezik. U prvim godinama rada bavio se pretežito povijesnim i poredbenim aspektima francuskoga i drugih romanskih jezika te tzv. balkanskom romanistikom. Istodobno je, pod mentorstvom Vojmira Vinje i komentorstvom Emila Petrovicia izradio doktorsku disertaciju s naslovom „Opis današnjeg istrorumunjskog“. Prevedena na rumunjski i dopunjena, disertacija je objavljena u Bukureštu 1971. godine, a 1972. dobila je nagradu je Rumunjske akademije znanosti. Daljnja istraživanja o istoj problematici objavit će u monografskom radu „Istroromâna“ u „Tratat de dialectologie româneasca“ (Craiova 1984, str. 550.-591.), „Istrorumunjsko-hrvatskom rječniku s gramatikom i tekstovima“, a do 1998. u još 15 radova u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Italiji, Austriji i Francuskoj, u časopisima koji su većim dijelom referirani u svjetskim bazama podataka.

Ak. god. 1966/67. proveo je na postdoktorskom studijskom boravku u Parizu na Sveučilištu Sorbonne i na École Pratique des Hautes Études, na općoj lingvistici kod profesora Andréa Martineta na obje navedene visokoškolske institucije, te na indoeuropskoj i općoj lingvistici kod profesora Émilea Benvenistea na École Pratique des Hautes Études.

Godine 1967. izabran je za docenta na Katedri za francuski jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od tada je počeo preuzimati glavninu kolegija koji se tiču povijesti francuskog jezika, starofrancuskog i romanske lingvistike, a od početka rada Katedre za španjolski jezik, odnosno uspostave studija španjolskog jezika kao predmeta B (1968. god.) predavao je ključne lingvističke predmete i kolegije: „Deskriptivna španjolska gramatika“, „Opća lingvistika za hispaniste“, a od kraja 70-ih, kad je studij proširen na studij španjolskog jezika i hispanskih književnosti (A predmet) pa do god. 2001. i „Povijest španjolskog jezika“. Time je kao jedini nastavnik na studiju sa znanstvenim stupnjem doktora znanosti u razdoblju 1968.-1987., statusom i djelatno dao ključni doprinos da se studij španjolskog jezika i hispanskih književnosti održi dok ostali nastavnici na studiju ne steknu znanstveni stupanj doktora znanosti.

God. 1969. pohađao je tečaj hispanske filologije (Curso Superior de Filología Hispánica), ljetnu školu za strane hispaniste u organizaciji Consejo Superior de Investigaciones Científicas na Universidad de Málaga.

Po povratku intenzivno se bavio istraživanjem židovskošpanjolskog jezika govornike kojega je intervjuirao i čiji je govor zapisao i obradio. Njegovo je istraživanje židovskošpanjolskog na području bivše SFRJ, ako izuzmemo ranije kulturnopovijesno-publicističke tekstove o španjolskim Židovima kao manjinskoj zajednici, prvo pravo sustavno i znanstveno istraživanje tog jezičnog i kulturnog fenomena u bivšoj državi, odnosno prvo lingvističko istraživanje tog dijela židovskošpanjolskog korpusa.

God. 1973. izabran je za izvanrednog, a 1983. za redovitog profesora na katedri na kojoj je započeo akademsku karijeru. Godine 1999. izabran je za redovitog profesora u trajnom zvanju, a godine 2007. za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu. U tom je razdoblju, najprije zajedno s profesorom Vojmirom Vinjom, a nakon njegova umirovljenja sam, nastojao kod nadležnih tijela i ustanova dobiti odobrenja za osnivanje studija rumunjskog jezika i književnosti. Otkako je 2003. god. utemeljena Katedra za rumunjski jezik i književnost, predaje „Uvod u rumunjsku civilizaciju“ i „Fonetika i fonologija rumunjskog jezika“ na preddiplomskom, te „Istrorumunjski“ i „Slavensko-rumunjski jezični dodiri“ na diplomskom studiju.

Na poslijediplomskom studiju lingvistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predaje od ak. god. 1968/69. sve do danas. Do 1990. bio je stalni predavač u Interuniverzitetskom centru Sveučilišta u Zagrebu na poslijediplomskim studijima „Kultura istočne obale Jadrana“ i „Lingvistika“. Kao pozvani predavač gostovao je na sveučilištima u Parizu, Udinama, Moskvi i Bukureštu, a kao gost-predavač tri je trimestra predavao na sveučilištu u Lundu u Švedskoj. Bio je mentor dvadesetorici magistranada i petorici doktoranada, dvaput je bio komentor, a bio je ocjenjivač doktorskih disertacija praktički svih hrvatskih romanista srednje generacije kojima nije bio mentor.

U tijeku 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća bio je voditelj i glavni istraživač projekata „Istraživanje istrorumunjskog dijalekta“, „Sefardski govori Bosne, Hrvatske, Makedonije i Srbije“ i „Arumunjski govori SFR Jugoslavije“ u Zavodu za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te suradnik na većem broju projekata u istom zavodu. Danas je aktivan kao savjetnik na nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata na svim hrvatskim sveučilištima (primjerice, „Supostavna gramatika francuskog i hrvatskog“, voditelj projekta Dražen Varga, „Jezični atlas Istre“, voditelj projekta Goran Filipi i dr.).

August Kovačec bavi se leksikografskim radom već gotovo pet desetljeća. Počeo je radom na „Enciklopedijskom rječniku lingvističkih naziva“ (MH, Zagreb 1969.) prof. dr. Rikarda Simeona, u kojem je obradio jezike svijeta te dobar dio općelingvističkog i gramatičkog nazivlja.

Od 1987. godine povremeno je surađivao s Leksikografskim zavodom „Miroslav Krleža“ (tada JLZ). Krajem osamdesetih godina XX. st. prihvatio je dužnost glavnog urednika „Hrvatskog općeg leksikona“ (1996.). Nakon toga imenovan je za pomoćnika glavnog urednika (s ovlastima izvršnog urednika) „Hrvatske enciklopedije“ koja je objavljena u 11 svezaka u razdoblju 1999. – 2009. god. U suradnji s gl. ur. Daliborom Brozovićem i urednicima strukovnih područja razradio je načela za uvrštavanje i obradbu građe, za transkripciju, transliteraciju i etimologiju koja su se dosljedno primjenjivala do kraja edicije. Nakon povlačenja akademika Brozovića imenovan je glavnim urednikom enciklopedije te je u tom svojstvu uredio sveske IV. – VII. Po izlasku VII. sveska 2005. god. ostao je u uredništvu enciklopedije u svojstvu glavnog konzultanta novog glavnog urednika do izlaska XI. sveska 2009. god. August Kovačec jedan je od sasvim malog broja članova uredništva koji su od prvog do posljednjeg sveska radili na toj opsežnoj ediciji od preko milijun leksikografskih redaka, što znači da je podjednakim intenzitetom radio na njoj trinaest godina.

Godine 1997. izabran je za redovitog člana HAZU. U razdoblju 2003. – 2005. bio je stalni predstavnik HAZU u Stalnom odboru za humanističke znanosti Europske znanstvene zaklade (ESF) u Strasbourgu. Od 2004. godine predsjednik je Odbora za međunarodnu suradnju HAZU, a od 2007. glavni je urednik časopisa Razreda za filološke znanosti HAZU „Filologija“.

Na matičnoj visokoškolskoj ustanovi, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, bio je pročelnik Odsjeka za romanistiku te u tri navrata zamjenik pročelnika. Ak. god. 1978/79. i 1979/80. bio je predstojnik Odjela za jezike i književnosti, tj. svih neofiloloških studija. Do mirovine bio je predstojnik Katedre za francuski jezik i Katedre za romansku lingvistiku.

Od godine 1992. do 1999. bio je član Odbora za lektorate hrvatskog jezika u inozemstvu Ministarstva znanosti i tehnologije.

Bio je član Nacionalnog vijeća za znanost 1993. – 1995., pa 1997. – 1999. Bio je član mnogih povjerenstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Član je Hrvatskog filološkog društva (tajnik 1968. – 1970.), Société de Linguistique Romane u Strasbourgu (od 1969.), Société de Linguistique Fonctionelle u Parizu (od 1971.), Matice Hrvatske (od 1995. predstojnik Odjela za jezikoslovlje), počasni je član Instituta za lingvistiku Rumunjske akademije znanosti u Bukureštu (Institutul de lingvistică al Academiei Române) (od 1999.). God. 1999. izabran je za profesora honoris causa Sveučilišta u Bukureštu.

Dvadeset godina bio je urednik u zn. časopisu „Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia“, suurednik je „Zbornika u čast Petru Skoku o stotoj obljetnici rođenja“ (1985.), suurednik broja 35-36 časopisa „Suvremena lingvistika“ u čast Žarku Muljačiću (1994.), član uredništva časopisa „Suvremena lingvistika“, član međunarodnog uređivačkog vijeća časopisa „Limba română“ Rumunjske akademije znanosti, urednik „Sabranih djela Françoisa Rabelaisa: Gargantua i Pantagruel“ 2004. itd.  Stalni je (birani) recenzent – za odgovarajuće teme – za lingvističke časopise i publikacije HAZU (“Filologija”, “Folia onomastica Croatica”, “Rad HAZU” i dr.). Redovito recenzira priloge za “Suvremenu lingvistiku”, “Govor”, “Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje”, kao i rukopise pojedinih knjiga s područja lingvistike.

Dobitnik je godišnje nagrade Rumunjske akademije znanosti za knjigu „Descrierea istrorumânei actuale“ (1972.) i medalje Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ za uredništvo „Hrvatskog općeg leksikona“ (1997.). Nositelj je odličja Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1997.).

BIBLIOGRAFIJA

ZNANSTVENI TEKSTOVI

Članci:

Notes sur des formes des cas en istroroumain. in “Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia” (=SRAZ), Zagreb, 1962, No 13-14, str. 75-84.
Notes de lexicologie istroroumaine. Sur la disparition des mots anciens et leur remplacement par des mots croates, in SRAZ, Zagreb, 1963, No 15-16, str. 3-39.
Quelques influences croates dans la morphosyntaxe istroroumaine, in SRAZ, Zagreb, 1966, No 21-22, str. 57-75.
Certaines modifications grammaticales et sémantiques des “quantitatifs” et “qualitatifs” istroroumains dues à l’influence croate, in SRAZ, Zagreb, No 23, str. 195-210.
Bilingvizam i aloglotski utjecaji na morfosintaktičku strukturu jezika (na istrorumunjskom materijalu), in “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1967, br. 4 (specijalni broj “Jezici u kontaktu i lingvističko posuđivanje”, uredio R. Filipović), str. 101-104.
Observations sur les influences croates dans la grammaire istroroumaine, in “La Linguistique”, Paris, 1968, No 1, str. 79-115.
La place de l’adjectif épithète en istroroumain, in SRAZ, Zagreb, 1970-1971, No 29-30, str. 73-91.
Un texto judeoespańol de Dubrovnik, in SRAZ, Zagreb, 1972-1973, No 31-32, str. 501-531.
Les différences lexicales entre l’istroroumain du nord et l’istroroumain du sud, in SRAZ, Zagreb, 1981, No XXVI (1-2), str. 57-83.
Funkcionalizam Andréa Martineta u okviru strukturalne lingvistike, kao uvod u prijevod Martinetova djela “Osnove opće lingvistike”, Zagreb, 1982, str. V-XIII.
Jugoslaviens romanska minoriteter och deras sprĺk, in “Multiethnic Papers”, Uppsala, 1986, No 6, str. 65-85 (karta na str. 65).
Sobre el valor de las unidades /t’/ y /d’/ en el judeoespańol de Sarajevo y Dubrovnik, in SRAZ, Zagreb, 1986-1987, No XXXI-XXXII, str. 156-169.
Pojam jezičnog saveza i balkanski jezici, in SOL, Zagreb, 1988, No 6/1988, str. 21-52 (drugi dio članka objavljen je i na albanskom : Kuptimi i nocioneve lidhje gjuhësore dhe gjuhe balkanike, II, in “Gjuha sqipe”, Prishtinë, 1989, No 3, str. 7-30).
Četverotonski prozodijski sustav nekih kajkavskih govora, in “Govor”, Zagreb, 1989, br. 2, str. 13-27.
Una innovación común al rumano y a las lenguas iberorrománicas, in “Revue roumaine de linguistique”, Bucarest, 1990, Tome XXXV, Juillet-Décembre, Nos 4-5-6 (Numéro spécial: Le roumain, idiome roman), str. 313-322.
Le systeme prosodique à quatre tons dans quelques parlers kaďkaviens. in “Wiener slavistisches Almanach”, Wien, 1990, Bd. 25/26 (Festschrift L’ubomir D’urovič zum 65. Geburtstag), str. 247-255.
O razvoju vokalizma u dvama susjednim kajkavskim govorima, in “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1990, br. 29-30 (broj posvećen akademiku Radoslavu Katičiću), str 51-60.
Languages of national minorities and ethnic groups in the countries of what once was Yugoslavia (With special reference to Romance idioms), in SRAZ, Zagreb, 1992, No XXXVI-XXXVII (1991-1992), str. 15-27 (izmijenjen tekst, s većim naglaskom na neromanskim jezicima, objavljen je i u zborniku u Londonu 1991).
Éléments italiens du lexique istroroumain, in “Linguistica”, Ljubljana, 1992, No XXXII, Paulo Tekavčić sexagenario in honorem oblata, II, str. 159-175.
Struktura ličnih oblika glagola u španjolskom, in “Strani jezici”, Zagreb, 1992, br. XXI/2, str. 79-91.
JEZIK (s.v., analiza Krležinih pogleda na jezik i jezična pitanja), in “Krležijana, I (A-Lj)”, Zagreb, 1993, str. 394-407.
Francusko quatre-vingts i dvadesetični brojčani sustavi, in “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1993, str. 145-159.
Status kontinentalnih balkanoromanskih idioma i ‘relativistički pristup’, in “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1993, br. 35-36, str. 131-141 (iako je na naslovnici otisnuto 1993., članak je izišao 1994).
Neki apelativi i vlastita imena istrorumunjskog podrijetla u središnjoj Istri, in “Folia onomastica Croatica”, Zagreb, 1995, No 4, str. 75-87.
Jezik istarskih Rumunja, in “Annales. Anali za istrske in mediteranske študije/Annali di studi istriani e mediterranei”, Koper, 1995, No 6/’95, str. 65-76.
Hrvatski i talijanski utjecaji u istrorumunjskoj gramatici, in “Annales. Anali za istrske in mediteranske študije/Annali…….”, Koper, 1995, No 6/’95, str. 89-98.
Jezični sastav [Europe], in “Atlas Europe”, Zagreb, 1997, str. 118-125 (i dvije karte europskih jezika).
Bosnie-Herzégovine [Les contacts linguistiques en » ], in “Kontaktlinguistik/ Contact Linguistics/ Linguistique de contact”, 2. Halbband/ Volume 2/ Tome 2, Berlin-New York, 1997, str. 1434-1442.

Pregledni članci :

Principi opće lingvistike A. Martineta,(I), in “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1964, br. 3, str. 89-114 (prikaz in extenso Martinetove jezične teorije).
Principi opće lingvistike A. Martineta, (II), in “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1967, br. 4, str. 147-165 (prikaz in extenso Martinetove jezične teorije).
Les Séphardim en Yougoslavie et leur langue (D’apres quelques publications yougoslaves), in SRAZ, Zagreb, 1968, No 25-26, str. 161-167.
Bilingvizam – interferencije u morfologiji, in (zbornik) “Treći program Radio Beograda – Proleće”, Beograd, 1975, str. 459-479.
François Rabelais, in “Književna smotra”, Zagreb, 1976, br. 25 (god. VIII), str. 69-75.
Michel de Montaigne, in “Književna smotra”, Zagreb, 1977-1978, br. 28-29 (God. IX), str. 105-108.
Bartoli, Matteo Giulio, in “Hrvatski biografski leksikon”, knj. I, Zagreb, 1984.
Batušić, Ivana, in “Hrvatski biografski leksikon”, knj. I, Zagreb, 1984.
Budor, Karlo, in “Hrvatski biografski leksikon”, knj. II, Zagreb, 1985.
Jezici narodnosti i etničkih skupina u Jugoslaviji, in “Kulturni radnik”, Zagreb, 1986, Vol. XXXIX/No 1, str. 83-96.
[Odgovori na četiri pitanja za časopis SOL] Strukturalizam danas/ Jezične interferencije/ Lingvistika i književna teorija/ Jezici Jugoslavije i jugoslavenska lingvistika, in SOL, Zagreb, 1986, No 1, str. 3-11.
Istrorumunjski. (S bibliografijom), in “Enciklopedija Jugoslavije”, Zagreb, 1988, knj. V, str. 653-654.
Nekoliko napomena o lingvistici teksta, in “Govor”, Zagreb, 1988, br. V/2, str. 171-179.
Jezik i jezična zajednica, in “Naše teme”, Zagreb, 1989, br. 4, str. 711-715.
Jezici i pisma naroda i narodnosti (s. v. Jugoslavija), in “Enciklopedija Jugoslavije”, Zagreb, 1990, knj. VI, str. 241-251 (jezici: str. 241-249; pisma: str. 249-251; s iscrpnom bibliografijom).
Hrvatski ili srpski jezik i balkanski jezični savez, in “Republika”, Zagreb, 1990, br. VLVI/1-2.
Otkriće Novoga svijeta i eksod Židova iz Španjolske, in “Susret svjetova (1492-1992), Hrvati i Amerike”, Zbornik radova, Zagreb, 1992, str. 147-157.
Petar Skok (1881-1956), in “Portreti hrvatskih jezikoslovaca” (zbornik), Biblioteka Hrvatski radio, knjiga 5., Zagreb, 1992, str. 191-197.
(u suradnji s akad. Daliborom Brozovićem) Transkripcija stranih osobnih i zemljopisnih vlastitih imena u izdanjima Leksikografskog zavoda, in “Zbornik radova Leksikografskog zavoda ‘Miroslav Krleža’ “, Zagreb, 1993, str. 143-154.
La langue croate, III. dio prvog poglavlja u knjizi Georgesa Castellana i Gabrijele Vidan, “La Croatie”, Coll. «Que sais-je?», Presses universitaires de France, Paris, 1998, str. 11-15.
La carta linguistica della Croazia, in “Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata”, a cura di Fedora Ferluga Petronio, Udine 1999, str. 117-124.
Stvarne i moguće srodnosti gruzijskoga jezika, in “Kolo”, God. IX, br. 1, proljeće 1999, str. 251-258.
Die sprachliche Landkarte des Mittelmeerraumes und sprachliche Kontakte am Mittelmeer, in (zbornik radova) “3. Zagreber Konferenz: Gegenwart und Zukunft des Deutschunterrichts, 5.-7. 11. 1998., Kulturraum Mittelmeer. Fremdspracherlehren im Schnittpunkt unterschiedlichen Kulturen”, Zagreb, 1999, str. 30-39.
Veći sintetički članci za “Hrvatsku enciklopediju”: Albanci (jezik), Baski (jezik), in “Hrvatska enciklopedija”, Zagreb, 1999, knj. I.
Židovski prinos europskoj i američkoj lingvistici XIX. i XX. stoljeća, in “Novi omanut”, Br. 32/33, Zagreb, siječanj-travanj 1999/5759, str. 7-9. Jezik Sefarda, in “Novi omanut”, Br. 34/35, Zagreb, svibanj-kolovoz 1999/5759, str. 7-9.

Kongresna priopćenja:

Le calque lexical d’après le croate comme cause de certains changements grammaticaux subis par les “quantitatifs” istroroumains, in “Actes du XIIe Congrès International de Linguistique et Philologie Romanes (avril 1968)”, Bucarest, 1971, Tome II, str. 1127-1131.
Jezici etničkih skupina SFRJ, in “Jezička politika i planiranje u Jugoslaviji” (zbornik radova kongresa), Novi Sad, 1990, str. 69-80.
Upotreba jezika etničkih skupina u Jugoslaviji, in “Funkcionisanje jezika u višenacionalnim zemljama” (zbornik radova međunarodnog simpozija), Sarajevo, 1990, str. 99-108.
Neki problemi istrorumunjske etimologije, in “Etimologija. Referati sa Znanstvenog skupa o etimologiji održanog 4. i 5. lipnja 1987. u Zagrebu. (Izdanje Razreda za filološkr znanosti HAZU), Zagreb, 1993, str. 81-91.

Recenzije:

Le XIIe Congrès International de Linguistique et Philologie Romanes, in SRAZ, Zagreb, 1968, No 24, str. 275-285.
M. Pei, Glossary of Linguistic Terminology, New York et London, 1966, in “La Linguistique”, Paris, 1968, No 2, str. 148-149.
P. Tekavčić, Su alcune particolarita nella congiugazione rovignese, Travaux de Linguistique et de Littérature, Strasbourg, 1967, V/1, pp. 225-233, in SRAZ, Zagreb, 1968, No 25-26, str. 187.
P. Tekavčić, Formazione delle parole nell’istroromanzo dignanese, Lingua e stile, III/2, Bologna,1968, III/2, in SRAZ, Zagreb, 1968, No 25-26, str. 168.
Studi offerti a Mirko Deanović, Bollettino dell’Atlante Linguistico Mediterraneo, No 10-12, Firenze, 1970, 490 p., in “Revue de Linguistique romane”, Strasbourg, 1972, Nos 143-144, Tome 36, str. 422-423.
Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. Mirko Deanović octogenario in honorem. Nos 29-32, Zagreb, 1971, 688 p., in “Revue de Linguistique Romane, Strasbourg, 1972, Nos 143-144, Tome 36, str. 423-434.
André Martinet, Éléments de linguistique générale, Librairie Armand Colin, Paris, 1967, in “Filologija”, Zagreb, 1973, N0 7, str. 260-263.
Ranko Bugarski, Jezik i lingvistika, Biblioteka Sazvežđa, br. 34, Nolit, Beograd, 1972, (269 str.), in “Filološki pregled”, No I-IV, Beograd, 1973, str. 109-111.
IV. Međunarodni kongres mediteranskih lingvističkih studija, in “Filologija”, Zagreb, 1973, No 7, str. 263-266.
Horst Raabe (hrsgb.), Trends in kontrastiver Linguistik, Band I, Interimsprache und kontrastive Analyse. Das Zagreber Projekt zur angewandten kontrastiven Linguistik, Mannheim, 1974, in SRAZ, Zagreb, 1974, No 37, str. 302-306.
Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika………, Zagreb, I, A-J, 1971, II, K-poni1, 1972, III, poni 2-Z, 1973, IV, Indeksi, 1974. in “Annales de l’Institut Français de Zagreb”, Zagreb, 1976, 3e série – No 2, str. 185-190.
Doprinos romanistici. Studija M. Nezirovića “Le vocabulaire dans deux versions du Roman de Thebes, Clermont-Ferrand, 1980, in “Odjek”, Sarajevo, 1981, No XXXIV, str. 19.
U povodu značajne knjige o etimologiji, in “Strani jezici”, Zagreb, 1988, br. 17/1, str. 233-236.
Z. Goląb, The Arumanian Dialect of Kruševo, Macedonia, Skopje, 1982, in SRAZ, Zagreb, 1988, No XXXI-XXXII, str. 223-225.
T. Trpkovski, Vlasite vo Makedonija, Skopje, 1984, in SRAZ, Zagreb, 1988, No XXXI-XXXII, str. 227-228.

Knjige i poglavlja u knjigama:

Suradnja u knjizi Rikarda Simeona, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, I. A-O, II. P-Ž, Zagreb, 1969. Suradnja obuhvaća (osim a) prijevoda cijelog rječnika J. Marouzeaua Lexique de la terminologie linguistique, b) prijevoda dopuna i komentara te knjige iz ruskoga izdanja Zveginceva Slovar’ lingvističeskoj terminologii te c) prijevoda oko 50 str. latinskoga rječnika A. Springhettija Lexicon Linguisticae et Philologiae) sustavnu usporedbu s lingvističkom građom ostalih vrela (koja se ugrađivala u Rječnik kada je donosila novu obavijest), zatim sustavno usklađivanje podataka o jezicima svijeta dobivenima iz različitih izvora (oko 3000 jezika) s klasifikacijom jezika iz djela A. Meillet i M. Cohen Les langues du monde (1952), uz mnoštvo intervencija i dopuna; napisao oko 50 većih članaka o gramatici i poetici te oko 80 većih članaka o jezicima svijeta.
Descrierea istroromânei actuale, Bucureşti, 1971 (230 str.; knjiga je 1972. dobila godišnju nagradu Rumunjske akademije za najbolju knjigu o pitanjima rumunjskoga jezika izašlu 1971).
(francuska) Književnost od početka stogodišnjeg rata do početka 16. st., str. 70-99, i (francuska) Književnost renesanse, str. 99-121 i 146-157, in “Povijest svjetske književnosti”, sv. III, Zagreb, 1982.
Rumunjska književnost, in “Povijest svjetske književnosti”, sv. III, Zagreb, 1982, str. 799-870 (s kritičkom bibliografijom).
Istroromâna, in “Tratat de dialectologie românească”, Scrisul românesc, Craiova, 1984, str. 550-591 (karta na str. 970).
Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima), Pula, 1998, 378 str. (Sociolingvistički i kulturnopovijesni uvodni dio, str. 1-15, Rječnik, str. 19-230, Gramatika, 233-316, Tekstovi, str. 319-365, Dodaci, str. 369-378).

STRUČNI TEKSTOVI

Članci:

Dubrovnik – mediteranski grad (pred IV. Međunarodni kongres mediteranskih lingvističkih studija), in (časopis) “Dubrovnik”, God. XIII, br. 4, Dubrovnik, 1970, str. 150-152.
Četiri sintetička članka: Klasična filologija (str. 290), Lingvističke znanosti (str. 341), Romanska filologija (str. 556), Petar Skok (str. 592), in “Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture”, Zagreb, 1980.
32 članka o rumunjskim književnicima i 14 članaka o rumunjskim lingvistima i povjesničarima. in Dopunski svezak “Opće enciklopedije JLZ” (III. izd.), Zagreb, 1988 (ukupno 52 autorske kartice teksta).

Pregledni članci:

Baskijska književnost, in “Književna smotra”, Zagreb, 1971, br. III/9, str. 25-32 (s neznatnim izmjenama tekst je objavljen i u “Povijesti svjetske književnosti”, Zagreb, 1974, sv. IV., str. 579-593.
Retoromanske književnosti, in “Povijest svjetske književnosti”, sv. IV., Zagreb, 1974, str. 549-578 (pregled povijesti švicarske grižunske, dolomitske ili talijansko-tirolske i furlanske književnosti; s komentiranom bibliografijom).
Rumunji u Istri, in “Istarska danica”, Pazin, 1983, str. 127-132.

Leksikografski članci:

Članci o lingvistima, jezicima i jezičnim pojmovima u I. knjizi “Hrvatske enciklopedije”, Zagreb, 1999: Azkue, Resurrección María de, Amiot, Jean Joseph Marie, Ascoli, Graziadio Isaia, Aleuti (jezik), asterisk, austroazijski jezici, austronezijski jezici, afrikaans ili burski jezik, ainuski jezik, Arumunji (jezik), anglonormanski jezik, Bally, Charles, Bărbulescu, Ilie, Bartoli, Matteo Giulio, Bartsch, Karl.

Članci u časopisima za kulturu:

Samo neznalice daju konačne i neosporne odgovore, in “Vijenac” (tematski prilog “Krleža na raskrižju stoljeća ili kako i zašto danas čitati Krležu”), Godište VII, broj 148, 4. studenoga 1999, str. 28.
Smisao i granice lektorskoga posla, in “Vijenac”, (tematski prilog “Križ na jeziku, Lektori i jezična kultura”), Godište VIII, broj 258, 23. ožujka 2000., str. 19.

Prikazi:

Dvadeset godina Hrvatskog filološkog društva, in “Jezik”, Zagreb, br. 3, str. 96.
Istraživanja romanskih jezika na području SRH i SFRJ (izvještaj), in “Bilten Zavoda za lingvistiku”, Zagreb, 1975, No 1, str. 61-64.
Istraživanja romanskih jezika na području SRH i SFRJ (izvještaj), in “Bilten Zavoda za lingvistiku”, No 2, Zagreb, 1977, str. 22-24.

Prijevodi:

André Martinet, Razlog ljudskog jezika. (Intervju, prijevod i popratni tekst), i “Oko” Zagreb, 1981, God. IX, br. 240, 28.V. – 11.VI. 1981., str. 1.
André Martinet, Jezik i svijet. (Prijevod znanstvenog članka i popratni tekst), in “Oko”, Zagreb, 1981, God. IX, br. 244, 27.VII. – 6.VIII. 1981., str. 12.
André Martinet, Osnove opće lingvistike. (Prijevod s francuskog), Zagreb, 1982, 168 str.

Knjige ili poglavlja:

Francusko-hrvatski džepni rječnik (u suradnji s Ivanom Batušić i Miom Čubelić; urednik Vojmir Vinja; napisao: str. VII-X, 1-160, 211-226), Langenscheidt-Mladost, Zagreb, 1972.
Tečaj francuskog jezika. Priručnik/ Cours de la langue française. Manuel, Linguaphone Institute (u suradnji s “Mladost”, Zagreb), London, 1974, 270 str.
Uvod u civilizacije jugoslavenskih naroda, Slaviska institutionen, Lund, 1975. 148 str. (skripta; pregled ključnih činjenica iz kulturne i političke povijesti jugoslavenskih naroda kao uvod u jezični studij, te pregled temeljnih podataka iz povijesti književnosti).
Hrvatskosrpsko-francuski džepni rječnik (u suradnji s Ivanom Batušić, Miom Čubelić, Brankom Fabečić, Melitom Wolf i Jerom Tarlom; urednik Vojmir Vinja; obradio str.: 1-6, 19-23, 38-45, 113-125, 276-328), Langenscheidt-Mladost, Zagreb, 1977.
Indeks (lingvističkih) naziva i pojmova (hrvatski, francuski, talijanski, španjolski, portugalski, rumunjski, engleski, njemački, albanski, ruski). Dodatak uz prevedenu knjigu A. Martineta “Osnove opće lingvistike” (Zagreb, 1982), str. 169-182.

OSTALI TEKSTOVI

Emil Petrovici – In Memoriam, in SRAZ, Zagreb, 1969, No 25-26, str. 179-182 (nešto izmijenjen tekst objavljen je i na hrvatskom u “Onomastica Iugoslavica”, Ljubljana, 1969, No I, str. 185-188).
Un hommage a Žarko Muljačić, in SRAZ, Zagreb, 1988, No XXXI-XXXII, str. 289-291.
Iorgu Iordan (1888-1988), in SRAZ, Zagreb, 1988, No XXXI-XXXII, str. 223-225.
Jezik u političkom umaku. Sedam teza o jezičnoj politici, in “Oko”, Zagreb, 1988, 7. -21. srpnja 1988 (pretisnuto u: Stjepan Babić, Tisućljetni jezik naš hrvatski, Zagreb, 1991, str. 171-175).
Smije li promjena naziva jezika u Ustavu SR Hrvatske biti sama sebi svrhom?, in “Republika”, Zagreb, 1989, br. XLV/3-4, str. 8-12.
Upotreba jezika narodnosti, in “Danas”, Zagreb, 1989, 28. veljače 1989, str. 40-41.
Ni blagoslov ni prokletstvo (Ćirilica u Hrvatskoj), in “Danas”, Zagreb, 1989, 7. studenoga 1989, str. 35-36.
Represija bezobzirna i otvorena, in “Vjesnik – Panorama subotom”, Zagreb, 1989, br. 599, 30. prosinca 1989, str. 22 (skica o represiji nad slobodnim mišljenjem u Rumunjskoj).
Zemlja snažnih suprotnosti, in “Vjesnik – Panorama subotom”, Zagreb, 1989, br. 599, 30. prosinca 1989, str. 22-23.
Le Professeur Vinja a 70 ans, in SRAZ, No XXXVI-XXXVII (1991-1992), Zagreb, 1992, str. 1-3.
(U suradnji s V. Vinjom) Uz 70. rođendan prof. dr. Žarka Muljačića (2. listopada 1922), in “Suvremena lingvistika”, Zagreb, 1993, God. 19., sv. 1-2, br. 35-36, str. 7-12 (Bibliografija Ž. Muljačića nakon god. 1985., str. 13-24).
Mihai Eminescu (1850-1889). Predgovor dvojezičnomu (rumunjskom i hrvatskom) izdanju Eminescuove poeme “Luceafărul/ Večernja zvijezda”, Zagreb, 1995, str. 5-9.
Predgovor / Préface pretisku “Hrvatsko-francuskoga rječnika” M. Deanovića, J.Dayrea i R. Maixnera, Zagreb, str. 1986, str. V-VIII.
François Rabelais. Pogovor izdanju hrvatskoga prijevoda Rabelaisove knjige “Gargantua”, Zagreb, 1986, str. 207-211.
Predgovor / Prolusione, za knjigu Gorana Filipija i Barbare Buršić Giudici “Istriotski lingvistički atlas/ Atlante linguistico istroto”, Pula, 1998, str. 7-13.