Sanja Lazanin

Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Visoko plemstvo u habsburškim vojnokrajiškim reformama u 18. stoljeću

Uloga visokog plemstva porijeklom iz raznih krajeva Europe u habsburškoj službi na prostoru Hrvatsko-slavonske vojne krajine elaborirana je u nizu radova vojnokrajiške historiografije. U svom izlaganju usredotočit ću se, s jedne strane, na ulogu, sastav i porijeklo plemića koji su imali važne zapovjedne (kako vojne tako i administrativne) funkcije u Vojnoj krajini. S druge strane, pozornost će biti usmjerena na njihove staleške pozicije u državnoj politici, odnosno, u vođenju vojnokrajiških poslova, napose na njihovu formalno-pravnu ulogu i utjecaj. Kraj 17. stoljeća, a osobito 18. stoljeće, predstavljaju u povijesti Vojne krajine razdoblje njezine transformacije kako u prostornom tako i u funkcionalno-organizacijskom smislu. Nastojanja oko preuređenja te institucije očitovala su se u brojnim reformama čiji su predlagači i nositelji potjecali iz krugova visokog plemstva. Upravo se u tom razdoblju može uočiti promjena u načinu upravljanja Vojnom krajinom te promjena uloge unutrašnjoaustrijskog i drugog plemstva u habsburškoj službi. Staleški sustav upravljanja Vojnom krajinom postupno je zamijenjen centraliziranom upravom moderne države, utemeljenom u prosvjetiteljskim reformama. U priopćenju će navedeni problemi biti konkretizirani na razini personalizacije pojedinih plemića iz obitelji Carafa, Rabatta, Khevenhüller, Hildburghausen i drugih. Na temelju pisanih izvora naglasit će se dva aspekta djelovanja visokog plemstva u Vojnoj krajini: prvo, kako su shvaćali svrhu Vojne krajine i u kojoj je mjeri njihovo reformsko djelovanje bilo u funkciji habsburškoga strateškog plana pretvaranja u europsku silu, i drugo, kako se taj plan odražavao na njihov stav prema vojnokrajiškom stanovništvu osobito vojnicima krajišnicima.

Biobibliografija

Sanja Lazanin rođena je 1970. u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala njemački jezik i književnost i povijest. Na istom fakultetu 2002. obranila magistarski rad s temom iz hrvatske vojnokrajiške povijesti ranoga novog vijeka. Doktorsku disertaciju iz komparativne urbane historije obranila 2006. Od 1998. radi u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Kraće vrijeme boravila u Grazu (1998. i 1999.) na stručnom usavršavanju. Bavi se temama iz hrvatske povijesti ranoga novog vijeka (vojnokrajiška povijest, egohistorija, stereotipi, urbana historija, etničke teme) i njemačkom paleografijom. Sudjelovala na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Objavila knjigu (Priručnik iz njemačke paleografije, Zagreb, 2004). Od 2000. članica uredništva znanstvenog časopisa Migracijske i etničke teme, a od 2009. glavna urednica istog časopisa. Kao vanjska suradnica sudjeluje u izvođenju dodiplomske i poslijediplomske nastave na Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Izbor iz bibliografije:

“J. W. Valvasor and J. Rabatta on the Croatian Military Border in 1689 and 1719. Stereotypes and mentality in the Triple Frontier comparative perspectives.” u: Roksandić, Drago (ur.). Microhistory of the Triplex Confinium. Intarenational Project. Conference Papers. Budapest,  1998., 89-110. (u koautorstvu s Dragom Roksandićem)

“Jedno viđenje hrvatske povijesti i narodnosti krajem 18. stoljeća.” u: Heršak, Emil (ur.). Etničnost i povijest. Zagreb, 1999., 149-161.

“Habsburg Military Conscription and Changing Realities of  the Triplex Confinium (16^th – 18^th Centuries).” u: Roksandić, Drago –  Štefanec, Nataša (ur.). Constructing Border Societies on the Triplex Confinium. Budapest, 2000., str. 91-117. (u koautorstvu s Natašom Štefanec)

“Granice u Europi.” u: Mežnarić, Silva (ur.) Etničnost i stabilnost u 21. stoljeću. Zagreb, 2002., 103-130. (u koautorstvu s Emilom Heršakom)

“Grof Josip Rabatta i slika hrvatskih krajišnika (kraj 17. i početak 18. stoljeća).” u: Migracijske i etničke teme. God. 19. Br. 4. Zagreb, 2003., 413-432.

Priručnik iz njemačke paleografije. Tipex. Zagreb, 2004.

“Stanovništvo Vinkovaca i Vukovara u razdoblju njihova oblikovanja u urbane cjeline: kraj 18. i početak 19. stoljeća.” u: Migracijske i etničke teme. God. 23. Br. 3. Zagreb, 2007., 225-249.

“Etničke i konfesionalne skupine u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu u 18. i početkom 19. stoljeća.” u: Razprave in gradivo. Br. 56-57. 2008., 190-211.

“Nastanak modernih gradova – Vinkovci i Vukovar.” u: Biškupić, Božo (gl. ur.). Slavonija, Baranja i Srijem. Vrela europske civilizacije. Sv. 1. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Galerija Klovićevi dvori. Zagreb, 2009., 365-372.

Both comments and pings are currently closed.