Dr. sc. Hrvoje Petrić
Filozofski fakultet u Zagrebu

“Malo ledeno doba” i vojnokrajiški prostori

“Malo ledeno doba” je u Vojnoj krajini kao i u ostalim dijelovima Europe trajalo otprilike između 16. stoljeća i 1850. godine. Tadašnja klima se na spomenutom prostoru u mnogo čemu razlikovala od današnje. Zahlađenje u ranome novome vijeku je na više načina utjecalo na ljude i okoliš. Kao prvo, česta zamrzavanja rijeka omogućavala su gotovo nesmetane prijelaze osmanskih postrojbi na habsburški teritorij i obrnuto. Drugo, snižavanje temperatura je vjerojatno moglo utjecati na promjene u biljnom i životinjskom svijetu, što je vjerojatno imalo odraz na prehranu stanovništva i njegovu brojnost. Treće, moguće je, barem jednim dijelom, povezati migracije pravoslavnog vlaškog stanovništva s globalnim zahlađenjem. Ono se pod utjecajem zahlađenja spuštalo iz planinskih predjela u nizinske prostore i kotline. U nizinskim je prostorima živjelo drugo stanovništvo pa je dolazilo do sukoba, no nalazilo se puta i k suživotu. U izvješćima graditelja s kraja 16. stoljeća vidi se utjecaj niskih temperatura na habsburške pogranične utvrde Vojne krajine što je smanjivalo njihovu obrambenu snagu. Razdoblje prve polovice 17. stoljeća je moglo biti nešto toplije od ranijeg i kasnijeg perioda. Autor pokušava naći odgovore na pitanja – da li bi najniže temperature oko 1600. na neki način smjeli povezati sa osmansko-habrsurškim ratom od 1593. do 1606. godine? Da li je doseljavanje novog stanovništva na habsburški prostor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, uz druge razloge, moglo imati uzroke u zahlađenju? Da li je zatopljenje sredinom 17. stoljeća moguće povezati sa dobom ubrzanijeg gospodarskog i demografskog razvitka pograničnih naselja?

Biobibliografija

Hrvoje Petrić (Koprivnica, 1972.) – diplomirao geografiju i povijest na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a magistrirao i doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je zaposlen od 2001. godine. Predavao je kolegije iz povijesti okoliša (ekohistorije), ekonomske historije te iz povijesti srednje i jugoistočne Europe na Sveučilištima u Zagrebu i Splitu. Izvršni je urednik znanstvenih časopisa “Podravina” i “Ekonomska i ekohistorija”. Sudjelovao je na više znanstvenih konferencija. Stručno se usavršavao u inozemstvu (SAD, Njemačka, Izrael, Austrija, Slovenija, Mađarska itd.). Za svoj rad je nagrađivan. Autor je brojnih radova.

Izbor iz bibliografije:

Općina i župa Drnje, povijesno-geografska monografija. Nakladna kuća “Dr. Feletar”. Drnje, 2000.

Novi Zrin. Zrinska utvrda na Muri (1661.-1664.). Nakladna kuća “Hrvatski zemljopis – Naklada dr. Feletar.” Zagreb – Donja Dubrava, 2001. (u koautorstvu s Dragutinom Feletar i  Petarom Feletar)

Koprivnica u 17. stoljeću – okoliš, demografske, društvene i gospodarske promjene u pograničnom gradu. Izdavačka kuća “Meridijani”. Samobor, 2005.

“Tko su ‘Slovenci’ ili Slavonci u Hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini tijekom 17. stoljeća.” u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vol. 39. Zagreb, 2007., 23-38.

“’Neodrživi razvoj’ ili kako je krčenje šuma u ranome novom vijeku omogućilo širenje Đurđevačkih pijesaka.” u: Ekonomska i ekohistorija. Br. 4. Zagreb-Samobor, 2008., 5-26.

“The Fortress as an Economic Factor: The Slavonian Military Border in the 17^th Century.” u: Heppner, H. – Barbarics-Hermanik, Zs. (ur.). Türkenangst und Festungsbau. Frankfurt am Main, 2009., 109-128.

“Prilozi poznavanju Varaždina kao središta Varaždinskog generalata” u: 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.-2009. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. u Varaždinu. Zagreb-Varaždin, 2009., 245-260.

“Tko su Kranjci u Lici i Krbavi krajem 17. i početkom 18. stoljeća.” u: Identitet Like: korijeni i razvitak. Knj. I. Zagreb-Gospić, 2009., 385-398.

“Die Grenzstadt Copreiniz (Koprivnica) im 17. Jahrhundert: Menschen, Festung, Vorstad.” u: Zeitschrift des Historischen Vereines für Steiermark. 100. Graz, 2009., 479-490.

Pogranična društva i okoliš. Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću. Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju i Izdavačka kuća “Meridijani”. Zagreb-Samobor, 2012.

Both comments and pings are currently closed.