Autor doc. dr. sc. Marin Andrijašević

Bez obzira na činjenicu što su lingvističke teme, ponajprije one iz područja indoeuropeistike, protkane u različitim studijima Sveučilišta u Zagrebu od samih njegovih početaka, institucionalna organizacija Odsjeka započinje 1959. godine. Tada se odsjek na kratko zvao Odsjek za opću lingvistiku i komparativnu književnost, a njegov je pročelnik u to doba bio prof. dr. Ivo Hergešić.

Dolaskom iste godine prof. dr. Radoslava Katičića, koji se uz jezikoslovlje bavi i indologijom tj. sanskrtom, Odsjek se račva na dva odsjeka, na Odsjek za komparativnu književnost i Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije. Upravo je profesor Katičić (asistent 1958., docent 1961., izvanredni profesor 1966., redoviti profesor 1972.) bio pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije sve do odlaska na slavističku katedru bečkoga sveučilišta godine 1977. Od samoga početka profesor je Katičić organizirao studij opće lingvistike i studij indologije u skladu sa suvremenim jezikoslovnim i indološkim strujanjima, a novi je lingvistički program uveo 1976. godine, koji se, s manjim izmjenama, ponajprije organizacijskima, održao do 1996. godine. Profesor je Katičić uveo dva proseminara (općelingvistički i indoeuropeistički), kroz sve četiri godine različite lingvističke opise (fonološki, morfološki, sintaktički i semantički), kao i općelingvističke i indoeuropeističke predmete. Za vrijeme dok je profesor Katičić bio pročelnikom, na Odsjek su primljeni Bulcsú László (1971.), Mate Križman (1971.) i Dubravko Škiljan (1977.). (Napomena: U ovome će prikazu biti riječi o lingvističkom dijelu Odsjeka, budući da je onaj orijentalistički obrađen u prikazu današnjega Odsjeka za orijentalne studije, turkologiju i hungarologiju.)

Godine 1971. službenim je članom Odsjeka postao prof. dr. Bulcsú László (viši predavač 1971., redoviti profesor 1989.), koji će predavati ustroje mnogih indoeuropskih i neindoeuropskih jezika, kao i različite matematičke lingvističke modele. Iz Katedre za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije osnovan je 1981. godine Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku (danas Odsjek za informacijske znanosti), na koji je profesor László prešao kao voditelj, premda će i dalje zadržati svoja predavanja na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije. Godine 1992. osnovana je Katedra za algebarsku i računalnu lingvistiku čiji će predstojnik biti profesor László do umirovljenja 1993. godine. Po umirovljenju nastavit će honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (to jest od 2000. godine Odsjeku za lingvistiku).

Godine 1971. članom je Odsjeka postao prof. dr. Mate Križman (asistent 1971., docent 1985., izvanredni profesor 1992., redoviti profesor 1997.) koji je kao klasični filolog bio predstojnikom Katedre za indoeuropsku lingvistiku od 1985. godine do 1996. godine. Godine 1992. profesor Križman prijeći će na Katedru za grčki jezik pri Odsjeku za klasičnu filologiju, ali će i dalje nastaviti s održavanjem indoeuropeističkih predavanja i seminara studentima Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije (to jest od 2000. godine Odsjeka za lingvistiku).

Godine 1977. na Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije primljen je prof. dr. Dubravko Škiljan (asistent 1977., docent 1977., izvanredni profesor 1981., redoviti profesor 1988.) koji će po odlasku profesora Katičića nastaviti skrbiti o Studiju opće lingvistike kao predstojnik Katedre za opću lingvistiku. Profesosr Škiljan u tom je razdoblju, uz postojeću Katedru za opću lingvistiku, Katedru za indoeuropsku lingvistiku i Katedru za društveno-humanističku informatiku, osnovao još dvije katedre, i to Katedru za primijenjenu lingvistiku (godine 1982.) i Katedru za semiologiju (godine 1983.). Premda je od svojega dolaska na Odsjek unosio u kolegije postojećih predmeta teme iz sociolingvistike, psiholingvistike i semiologije, osnivanjem odvojenih katedri prof. Škiljan nastavio je s institucionalnim i organizacijskim praćenjem suvremenih kretanja u svjetskoj lingvistici. Iste, 1983. godine uvodi četiri skupine izbornih predmeta koje studentima omogućuju upoznavanje s indoeuropskim i neindoeuropskim jezicima, kao i produbljivanje pojedinih lingvističkih tema. Profesor Škiljan bit će predstojnikom Katedre za opću lingvistiku (od 1977. do 1996. godine), predstojnikom Katedre za indoeuropsku lingvistiku (od 1977. do 1985. godine) predstojnikom Katedre za primijenjenu lingvistiku (od 1982. do 1989. godine) i Katedre za semiologiju (od 1983. do 1996. godine). Profesor Škiljan bio je pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije od 1984. do 1986. godine, a prodekanom Filozofskoga fakulteta od 1986. do 1988. godine. Za vrijeme dok je profesor Škiljan bio predstojnikom Katedre za opću lingvistiku, na Odsjek su primljeni novi kolege koji su (svi osim kolegice Debuš) prethodno bili i njegovi studenti: Ljerka Debuš (1978.), Milorad Pupovac (1982.), Marin Andrijašević (1984.), Vlasta Erdeljac (1985.) i Ranko Matasović (1990). Profesor Škiljan napustit će Filozofski fakultet 1996. godine i nastaviti svoju profesionalnu karijeru na Institutum Studiorum Humanitatis – Fakulteta za podiplomski humanistični študij u Ljubljani. Od 2000. godine usporedno je gost profesor na Odsjeku za lingvistiku da bi se od 2003. ponovno vratio na Odsjek i zauzeo mjesto reditoga profesora.

Godine 1978. na Odsjek dolazi Ljerka Debuš koja će u svojstvu asistenta ostati do 1983. godine, nakon čega napušta Filozofski fakultet i odlazi u Sjedinjene Države.

Godine 1982. na Odsjek dolazi, isprva preko projekta Centra za idejno-teorijski rad CK SKH koji je plaćao mjesto istraživača, a potom u svojstvu asistenta, Milorad Pupovac (docent 1989., izvanredni profesor 1998.). Profesor Pupovac posebno će se baviti sociolingvistikom i lingvističkom pragmatikom, tako da će 1989. godine postati predstojnikom Katedre za primijenjenu lingvistiku. Tokom 90-tih njegov se interes proširuje na javnu komunikaciju i analizu diskursa, psiholingvistiku (posebno problem učenja jezika i jezičnih poremećaja), te produbljuje njegov interes za epistemologiju lingvistike. Početkom 2000-tih u područje njegova interesa ulazi problematika semantika razumijevanja i etika govorenja. Na osnovi tih interesa u vrijeme reforme ukupnog studija oblikuje studije primijenjene lingvistike. Profesor Pupovac bit će pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije od 1989. do 1991. godine.

Godine 1984. na Odsjek kao asistent dolazi Marin Andrijašević (viši asistent 1997., docent 1999.). Osim prema općoj lingvistici docent Andrijašević posebno će usmjeriti svoj rad prema semiološkim i općesemiotičkim temama, a 2001. godine postat će predstojnikom Katedre za semiologiju, te će obavljati tu dužnost sve do 2012. godine. Docent Andrijašević svojim će inovativnim i raspravno orijentiranim kolegijem »Značenja u jeziku« uvelike utjecati na nove generacije studenata.

Godine 1985. na Odsjek dolazi Vlasta Erdeljac (viši asistent 1997., docent 1999., izvanredni profesor 2009., redoviti profesor 2013.). Profesorica Erdeljac svoj će znanstveni interes usmjeriti prema općoj i teorijskoj lingvistici te psiholingvistici (procesiranje jezika u produkciji i percepciji). Godine 2001. postat će predstojnicom Katedre za opću lingvistiku. Profesorica Erdeljac bila je pročelnicom Odsjeka u dva navrata: od 2000. do 2002. godine i od 2007. do 2009. godine. Od ak. god. 2011/2012. voditeljica je Lingvističkog laboratorija pri Odsjeku za lingvistiku. Također je bila i jest voditeljicom nekoliko znanstvenih projekata. Kao predsjednica organizacijskog odbora u studenom 2009., profesorica Erdeljac organizirala je Međunarodni znanstveni skup »Svjetovi Dubravka Škiljana«.

Godine 1990. na Odsjek kao znanstveni novak dolazi Ranko Matasović (asistent 1993., viši asistent 1995., docent 1996., izvanredni profesor 2000., redoviti profesor 2004.). Profesor je Matasović svoj interes usmjerio k indoeuropeistici, a 1996. godine postat će predstojnikom Katedre za indoeuropeistiku, a bit će predstojnikom i Katedre za semiologiju (od 1996. do 2001. godine). Profesor Matasović bio je pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije od 1998. do 2000. godine. Za njegova će se mandata, godine 2000., Odsjek podijeliti na dva odsjeka, i to na Odsjek za lingvistiku i na Odsjek za orijentalne studije i hungarologiju. Profesor Matasović 2012. izabran je za redovitog člana HAZU. Među ostalim, predsjednik je Odbora za etimologiju Hrvatske akademije, član Odbora za baltoslavistiku Međunarodnoga slavističkog kongresa, te je voditelj znanstvenoga projekta Hrvatski jezik u poredbenoj perspektivi.

Nakon osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjek dolazi Miro Kačić (redoviti profesor 1996.) i postaje njezinim predstojnikom 1995. godine. Od 1996. godine do svoje smrti 2001. godine bit će predstojnikom Katedre za opću lingvistiku, kao i ravnateljem Zavoda za jezik koji će potom prerasti u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Za vrijeme dok je profesor Kačić bio predstojnikom Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku, na Odsjek je godine 1998. primljen Marko Tadić (docent 1998., izvanredni profesor 2004., redoviti profesor 2009.) Profesor će se Tadić baviti algebarskom i osobito računalnom lingvistikom, a 2001. godine postat će predstojnikom Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku. Pročelnikom je Odsjeka za lingvistiku od 2003. do 2007. godine. Profesor Tadić osobito je istaknut kao voditelj većega broja znanstvenih projekata. Navest ćemo samo neke od njih: Hrvatska suradnja u ELAN projektu (1999.-2000.), Računalna obradba hrvatskoga jezika (2000.-2001.), Hrvatsko-slovenski paralelni korpus (2000.-2001.), Razvitak hrvatskih jezičnih resursa (2002.-2006.), Hrvatski jezični resursi i njihovo obilježavanje (2007.-2012.); Računalnolingvistički modeli i jezične tehnologije za hrvatski jezik (2007.-2012.).

Godine 1998. na Odsjek je kao znanstvena novakinja primljena Ida Raffaelli (asistent 1998., docent 2002., izvanredni profesor 2009., redoviti profesor 2014.) Profesorica Raffaelli osobito se posvetila području kognitivne lingvistike i semantike. Od 2005. glavna je urednica najvažnijega hrvatskoga lingvističkoga časopisa “Suvremena lingvistika” koji su početkom šezdesetih godina 20. st. pokrenuli začetnici suvremena lingvističkoga promišljanja jezika u nas (Filipović, László, Katičić, Bujas, Vinja i dr.) okupljeni oko Zagrebačkoga lingvističkoga kruga. Profesorica Raffaelli surađuje na brojnim međunarodnim i hrvatskim projektima. Od 2007. godine potpredsjednica je Hrvatskoga filološkoga društva. Pročelnicom je Odsjeka od 2009. do 2011. godine.

Isprva na projektu profesora Kačića, a potom i na projektu docenta Andrijaševića, godine 2000. na Odsjek u statusu mlađe asistentice dolazi i Mislava Bertoša (asistent 2003., viši asistent 2007., docent 2009., izvanredni profesor 2014.). Docentica Bertoša bavi se temama s područja onomastike, sociosemiotike i semiologije, analize diskursa, odnosa jezika i identiteta te jezika i roda. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Od 2008. godine izvršna je urednica časopisa »Suvremena lingvistika«. Od akademske godine 2012./2013. predstojnica je Katedre za semiologiju.

Godine 2000. Marko Tadić, preuzevši vođenje projekta “Računalna obradba hrvatskoga jezika”, formalno je iz Zavoda za lingvistiku na Odsjek za lingvistiku prenio i sve znanstvene novake s toga projekta: Božu Bekavca, Sanju Fulgosi, Krešimira Šojata i Ivanu Simeon.

Božo Bekavac (asistent 2001, viši asistent 2005., docent 2007.). Znanstveni interes docenta Bekavca interdisciplinarnog je karaktera (lingvistika i informatika), te je usmjeren na proučavanje digitaliziranih jezičnih korpusa i računalnih alata za obradu hrvatskoga jezika. Docent Bekavac sudjelovao je i sudjeluje u većemu broju međunarodnih znanstvenih projekata. Pročelnikom je Odsjeka od 2011. do 2013. godine.

Krešimir Šojat (asistent 2002, docent 2008.). Docent Šojat posvećen je područjima algebarske lingvistike, morfologije i ovisnosne gramatike, te surađuje na nekoliko znanstvenih projekata.

Ivana Simeon (asistent 2002, viši asistent 2009.) prvenstveno se bavi primjenom računalnih tehnologija u lingvistici, obradbom paralelnih korpusa, te strojnim i strojno potpomognutim prevođenjem. Od 2007. godine surađuje na projektu Hrvatski jezični resursi i njihovo označavanje.

Godine 2004. kao znanstveni novak na projektu profesora Matasovića dolazi i Mate Kapović (asistent 2004., docent 2010., izvanredni profesor 2014.). Znanstveni interes docenta Kapovića čine poredbenopovijesna indoeuropska fonologija i morfologija, akcentologija, sociolingvistika, dijalektologija i jezična politika. Počevši od 2005. godine, Kapović je pokretač redovite godišnje međunarodne konferencije International Workshop on Balto-Slavic Accentology (IWoBA).

Godine 2007. kao znanstvena novakinja-asistentica na Katedru za Opću lingvistiku dolazi Jana Willer Gold (asistent 2007., viši asistent 2013.). Willer Gold posvećena je području sučelja sintakse i pragmatike, području procesiranja informacijske strukture, te području nominalizacije. Bila je voditeljica Zagrebačkog lingvističkog kruga (2011./12.) te je suvoditeljica Lingvističke grupe Četvrtkom i Lingvističkog Laboratorija u sklopu Odsjeka za lingvistiku.

Godine 2008. na Odsjek dolazi znanstvena novakinja Tena Gnjatović (asistent 2008.). Osnovno su područje interesa Tene Gnjatović sintaksa i tipologija. Sudjelovala je u projektu Evolution of Semantic Systems Instituta Max Planck za psiholingvistiku. Suvoditeljica je Lingvističke grupe Četvrtkom.

2009. godine Odsjek prima dva nova člana, znanstvenu novakinju-asistenticu Danielu Katunar i znanstvenoga novaka-asistenta Bojana Glavaševića. Znanstveni interes Daniele Katunar (asistent 2009.; poslijedoktorand 2015.) počiva na područjima kognitivne lingvistike, konstrukcijske gramatike, korpusne lingvistike i leksičke semantike, dočim je Bojan Glavašević (asistent 2009.) usmjeren prema sociolingvističkim temama. Daniela Katunar ujedno je i suvoditeljica Lingvističke grupe Četvrtkom.

Martina Sekulić od 2008. godine na Odsjeku je zaposlena kao vanjski suradnik, od 2012. kao asistent, a od 2015. kao poslijedoktorand (vanjski suradnik 2008., asistent 2012., poslijedoktorand 2015.). Suvoditeljicom je Lingvističkog laboratorija pri Odsjeku za lingvistiku. Posvećena je području psiholingvistike i neurolingvistike.

U rujnu 2012. godine kao asistentica na Odsjek dolazi Jana Jurčević (asistent 2012), a početkom studenoga kao asistent dolazi Davor Krsnik (asistent 2012).

Odsjek za lingvistiku izdao je do 1990. dvanaest brojeva lingvističkoga časopisa “SOL”, kao i devet knjiga u lingvističkoj biblioteci istoga časopisa.

Tajnica Odsjeka do 1996. godine bila je Jacinta Rogić, a od 1997. godine tajnica je Stella Mijatović.

Knjižnicu Odsjeka vodila je do godine 1996. mr. Klara Gönc Moačanin, a od godine 1996. vodi ju Sanja Bezlaj-Ilijić.