Paleolitičko nalazište u podmorju Kaštelanskoga zaljeva kod Resnika nalazi se u neposrednoj blizini poznatoga podvodnog lokaliteta iz razdoblja helenizma i rimske antike, a nedaleko odatle je i neolitičko podvodno nalazište. Lokalitet je uočio i prepoznao prilikom ronjenja Ivo Svilan i o tome obavijestio arheologe. Nakon što je Z. Brusić još prije više od trideset godina prvi izvijestio o mogućim paleolitičkim artefaktima u našem podmorju, ovo je sasvim nov slučaj koji upućuje na moguće podvodno srednjopaleolitičko nalazište. Prva arheološka istraživanja podvodnoga paleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić provedena su tijekom rujna 2008. godine, a potom se istraživalo 2010., 2011. i 2012. godine. Određivanje i primjena metodologije u istraživanju takvoga nalazišta bio je velik izazov. Standardna metoda koja se primjenjuje pri istraživanju paleolitičkih kopnenih lokaliteta prilagođena je radu pod vodom, što su osmislili K. Zubčić i I. Karavanić imajući u vidu specifičnosti ovoga nalazišta. Osim krhotina rožnjaka, čija se koncentracija smanjuje s dubinom, pronađeno je jedno strugalo te još nekoliko potencijalnih oruđa (vjerojatno većina pripada pseudooruđima ili pseudoizrađevinama za čiji su nastanak djelomično ili potpuno odgovorni prirodni procesi). Vrlo malen broj sigurnih izrađevina vidnih musterijenskih tipoloških obilježja, uz izrađevine koje je prethodno prikupio I. Svilan, pokazale su nedvojbeno da se radi o srednjopaleolitičkom podvodnom nalazištu, prvom takve vrste u Hrvatskoj na kojem su provedena istraživanja. Određivanje procesa formiranja ovoga srednjopaleolitičkog nalazišta vrlo je složeno zbog snažna djelovanja valova koji izravno utječu na granulometrijski sastav sedimenta pa tako i na artefakte koji se u tom sedimentu nalaze. Također, poremećaj nalaza mogu uzrokovati različite morske životinje i sam čovjek (građevinski radovi, primjerice kanalizacija, kopanje po dnu zbog prikupljanja školjaka). Iako naslage sadrže pleistocenske artefakte, vjerojatno nisu pleistocenske starosti, već je mulj nastao kasnije. Nalazi se sigurno ne nalaze u primarnom položaju i u tom smislu ne treba ih gledati kao elemente paleolitičkoga staništa na otvorenome koji se nisu pomicali od vremena kada je razina mora bila znatno niža nego danas (razdoblje pleistocena).
