Završetak srednjega paleolitika, nestanak neandertalaca te pojava anatomski modernih ljudi jedna je od najintrigantnijih znanstvenih rasprava u arheologiji i paleoantropologiji. Neandertalcima, koji su naseljavali prostor Europe i dijela Azije, u posljednjim tisućljećima njihova postojanja sužava se životni prostor, a jedna od regija u kojoj je dokumentirana vrlo kasna faza boravka neandertalaca jest Hrvatsko zagorje. Dosadašnji rezultati proučavanja musterijena u Dalmaciji također upućuju na njihovo vrlo dugotrajno preživljavanje. Za razliku od Hrvatskoga zagorja, gdje je ova faza dobro dokumentirana, podatci za mediteranski dio Hrvatske su malobrojni. Iako dosada nisu pronađeni fosilni ljudski ostaci u kontekstu dalmatinskoga srednjeg paleolitika, rezultati kronometrijskoga datiranja kronološki smještaju poznata nalazišta prije pojave najranijih anatomski modernih ljudi u Europi. Ta činjenica kao i ostatci musterijenske industrije na navedenim nalazištima, koja se u Europi uvijek veže za neandertalce, dokazuju boravak neandertalaca u Dalmaciji. Upravo su ostatci musterijenske industrije uz pripadajuću faunu pogodni za utvrđivanja identiteta i rekonstrukciju ponašanja kasnih neandertalaca jer iz njih možemo iščitati strategije preživljavanja i promjene koje neposredno prethode vremenu dolaska anatomski modernoga čovjeka. Na taj se način znatno dopunjuju spoznaje dobivene paleoantropološkim i genetičkim istraživanjima. Potrebna su nova istraživanja da bi se bolje razumjela rasprostranjenost i mobilnost kasnih neandertalaca te njihova prilagodba u kasnom pleistocenu na ovom dijelu Mediterana.

Na području Dalmacije dosad su obavljena sustavna istraživanja Mujine pećine iznad Kaštela, a probno je istražena Velika pećina u Kličevici kraj Benkovca. Započeta su i istraživanja podvodnoga musterijenskog nalazišta u Kaštel Štafiliću, što je pionirski rad ne samo u hrvatskoj, nego i europskoj i svjetskoj arheologiji.

U Mujinoj pećini i Velikoj pećini u Kličevici otkriveni su musterijenski ostatci starosti približno 40 000 godina na temelju čega su pripisani kasnom musterijenu. Predloženi projekt obuhvatio bi terenski i laboratorijski dio istraživanja. Pećinski lokaliteti koji bi se istraživali su Velika pećina u Kličevici kod Benkovca, u kojoj bi se provela sustavna iskopavanja, te Matatina pećina iznad Kaštela koja bi se probno istražila –  na otvorenom bi se probno istražila nalazišta Giljanovići u blizini Mujine pećine i nekoliko lokacija u Ravnim kotarima gdje su zabilježene površinske koncentracije musterijenskih artefakata. Tim bi se projektom nastavila podvodna istraživanja musterijenskoga nalazišta u Kaštel Šatafiliću. Uz iskopavanja sustavnim rekognosciranjem terena pokušala bi se locirati nova musterijenska nalazišta.

Svako proučavanje vezano uz neandertalce ima velik odjek u svjetskoj znanosti. Štoviše, u ovom se slučaju radi o nedovoljno istraženom geografskom području te bi se njime upotpunile znanstvene spoznaje o neandertalcima koje su pretežito temeljene na istraživanjima u zapadnoj Europi.

Nakon provedenih istraživanja, špiljska nalazišta, koja svojom geomorfologijom privlače pozornost ljudi, uz primjerenu će zaštitu i znanstveno-popularnu prezentaciju dobivenih rezulatata postati referentne točke u kulturno-turističkoj ponudi lokalne zajednice.