Tag Archive for Odsjek za povijest umjetnosti

Baština kao moneta rata

Ines Ivić, 5. godina povijesti umjetnosti 

© ICOM

© ICOM

Otkako su u proljeće 2011. godine počeli ratni sukobi na Bliskom Istoku, veliki se broj arheoloških nalazišta i muzeja našao u srcu sukoba. Građevine i lokaliteti koji nisu uništeni, našli su se na meti pljačkaša koji su počeli krasti sve što su mogli ponijeti: antičke skulpture iz Palmire, koja je već pretrpjela oštećenja u tenkovskim napadima; keramiku iz muzeja u Raqqi, brojne votivne skulpture, nakit, mozaike, manuskripte i sve ostale predmete umjetničke vrijednosti iz višetisućljetne povijesti Sirije koji mogu postići dobru cijenu. Međunarodni savjet za muzeje (ICOM) objavio je Crvenu listu ugroženih predmeta, s ciljem sprječavanja krijumčarenja, a koja služi za ilustraciju kategorija kulturnih dobara koja bi se mogla naći ponuđena na brzorastućem crnom tržištu. No dosad su u zapadnim medijima vijesti o stradavanju kulturne baštine i dobara u potpunosti zanemarene.

 

Read more

Otvaranje izložbe ”Dnevnik jednog pumovca”

dnevnikjednogpumovca

Dalí u Rovinju – izložba grafika iz serije Božanska komedija i Biblija Sacra

Maja Pavlinić, 4. godina povijesti umjetnosti 

dali1    „Nisam čudan. Samo nisam uobičajen“– osebujna je misao osebujnog umjetnika. Salvador Dalí planetarno je slavan umjetnik, svestran i specifičan. Lako prepoznatljiv, postao je dio popularne kulture, a dijelovima njegova opusa diče se muzeji čitavog svijeta. Sredinom svibnja ove godine, po prvi puta dio opusa predstavljen je stanovnicima i posjetiteljima Rovinja. Zavičajni muzej grada Rovinja na prvom je katu ugostio izložbu dviju Dalijevih serija grafika. Nešto više od 130 izložaka obuhvaća Dalijevu vizualnu prezentaciju Božanstvene komedije i religioznih tema u Biblia Sacra.

Read more

Veliki potres u Lisabonu 1755. – Transformacija grada

Autorica: Ines Ivić

Trg Rossio prije potresa, Francisco Zuzzarte 1878.

Trg Rossio prije potresa, Francisco Zuzzarte 1878.

Malo je događaja u proteklom tisućljeću o kojima su se vijesti, bez čuda moderne tehnologije,tako brzo proširile Europom i postale dijelom zajedničkog sjećanja i suosjećanja. Jedan od takvih je bio nesretni potres, a kasnije i tsunami, koji je zahvatio glavni grad Portugala na blagdan Svih svetih 1755. godine.

Read more

Kontinuirano propadanje turističkog objekta Bijela kuća arhitekta Lavoslava Horvata u Bolu na Braču

                        Autorica: Anja Ivić

Iako nas vremenska prognoza u zadnje vrijeme podosta zbunjuje, mnogi od nas već naveliko sanjaju o ljetu, mirisu mora i zvuku zrikavaca. S druge strane, kolone suncem opijenih turista koji hodočaste do najgoreg restorana u mjestu zasigurno nisu veliki plus nama kao promatračima cijele situacije, ali što se može. Neki od naših najboljih hotela nastali su u ekspanziji turizma i turističkih objekata iz razdoblja šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prilikom takozvanog boom-a turističke arhitekture. Osim gradnje duž obale, gradilo se i na otocima i manjim mjestima, koja su zahvaljujući tim objektima uspjeli zaprimiti toliki broj gostiju. Jedno takvo je Bol na Braču, poznat po prekrasnom Zlatnom ratu i brojnim nagradama za najbolje turističko mjesto u svojoj kategoriji. Procvatom drugih hotela s popratnim sadržajima (zašto bi se kupali u moru kada imamo bazen i koktele) i prednostima šarma privatnog smještaja, prvi od takvih hotela u Bolu, hotel Bijela kuća, ostao je zapušten i na sramotu svom trenutnom vlasniku – državi.
Read more

Kongres studenata povijesti umjetnosti u njemačkom izdanju

Autorica: Lea Horvat

Kakva su druga, za naše prilike relevantna iskustva organiziranja i strukturiranja studentskih kongresa? Postoje li momenti koje bi vrijedilo „kopirati“? Koje su teme i teorijski okviri omiljeni među izlagačima naše generacije? (Čak 86.) Kongres studenata povijesti umjetnosti njemačkoga govornog područja (KSK) koji se od 15. do 18. svibnja ove godine održavao u Münchenu (Ludwig-Maximilians-Universität) ilustrativan je primjer koji me potaknuo na razmišljanje o navedenim pitanjima, ali i o strategijama provedbe jednog (ekonomski i stručno) uspješnog kongresa. KSK je pokrenut 1968. godine i održava se u polugodišnjem ritmu (u zimskom i ljetnom semestru), a odabir sveučilišta domaćina vrši se dva semestra unaprijed. Sveučilišta-kandidati predstavljaju svoj potencijalni program, nakon čega se plenumski donosi odluka o najpogodnijem kandidatu. Više je studenata izrazilo žaljenje za „zlatnim vremenima“ u kojima je postojala prava konkurencija i interes za organizacijom Kongresa; ove je godine samo tim iz Triera podnio kandidaturu i dobio pravo organizacije Kongresa u ljetnom semestru akademske godine 2014./2015.

Read more

KSPUFF gledaonica u KSFF-u, 28. svibnja!

marinagledaonica

Više na Facebook eventu!

PUM bakanalije – večer studenata povijesti umjetnosti, 29. svibnja!

10386853_236596783203822_6244127820656765446_n

Više na Facebook eventu!

KSPUFF gledaonica u KSFF-u

10371518_10203031213435541_4744991913007696121_n

III. Međunarodni kongres studenata povijesti umjetnosti

10342812_10152414223159732_7266194425076588776_n

Još informacija o III. Međunarodnom kongresu studenata povijesti umjetnosti na linku!

Treći međunarodni kongres studenata povijesti umjetnosti

kspuff.fB.congress.20140321.teo

Velika poplava u Firenci 1966. godine

Autorica: Ines Ivić

dfaf032c134c850952262d16f8c9b612Velika poplava koja je pogodila Firencu 1966. godine ostala je, čak i toliko godina nakon katastrofe, duboko ukorijenjena u kolektivno sjećanje Firentinaca. Kiša koja je padala nekoliko dana bez prestanka podigla je uobičajeni vodostaj Arna za 6 metara i tako premašila zadnju veliku poplavu iz 1557. godine. Tih se dana Italija spremala za proslavu Dana oružanih snaga te je veliki broj ljudi povodom neradnog dana otputovao iz grada i tako izbjegao sudbinu 101 poginulog i više od 5000 obitelji koje su zbog oluje ostale bez svojih domova. Premda su brojni muzeji i druge kulturne institucije bile iza dobro zatvorenih vrata, nedostatak stručnog kadra i radne snage tog je dana onemogućio spašavanje kulturnog blaga. Oni koji su se zatekli u gradu, kad su vidjeli što se bliži, nastojali su premještanjem na više katove spasiti što više umjetnina i drugih dragocjenosti. Poznata je i priča da se ravnatelj prirodoslovnog muzeja spasio tako da je preko krova pobjegao do susjedne Galerije Uffizi noseći sa sobom samo Gallileov teleskop.

Read more