Autorica: Karmen Čabrilo
Možda ste čitajući naziv ove izložbe imali déjà vu. Ako jeste, imate dobar razlog za to. Naime, Dubrovnik je tek posljednja hrvatska postaja ove izložbe, koja se već održala u Rijeci (od 5.6.do 3.9. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja), Poreču (od 5.9. do 30.9. u Zavičajnom muzeju Poreštine) i Zagrebu (od 3.10. do 10.11. u Tehničkom muzeju). Ukoliko ste u navedenim periodima bili u nekom od ovih gradova, a niste ju posjetili, trebalo bi vam biti žao. Srećom, imate još vremena do 31.12. vidjeti je u Muzeju Rupe, a usput možete posjetiti, osim stalnog postava Muzeja Rupe, još nekoliko odličnih izložbi i stalnih postava dubrovačkih muzeja, te uživati u blagoj mediteranskoj zimi i nesmetanim šetnjama opustjelim ulicama Grada.
UNESCO je 2013.g. proglasio godinom Piri Reisa, „slavnog turskog pomorca, geografa i kartografa koji je na svojim kartama ocrtavao i tumačio krajobraz, a svojim je radom (…) bio među pionirima svjetskog pomorstva i navigacije (…) te u korištenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih učinaka na geografiju čime je obilježio ne samo Tursku povijest već i svjetsko pomorstvo.“[1] Reis je rođen 1465.g. u Galipolju. Istraživačku žicu je najvjerojatnije naslijedio od ujaka Kemala Reisa, slavnog turskog pomorskog admirala. Piri je zajedno s njim oplovio zapadni dio Sredozemlja prije nego što je stupio u službu sultana Bajezita II. Kemal Reis umire 1510. godine. Iste se godine Piri vraća u svoje rodno Galipolje gdje počinje s radom na svojem chef d’œuvreu – Kitab-ı Bahriye (Knjiga navigacije), koju 1513.g. predstavlja Sultanu Selimu. Upravo 500. obljetnica tog revolucionarnog događaja, nastanka jedne od najranijih knjiga plovidbe, koja sadrži i upute, upozorenja, zanimljivosti te objašnjenja svega što bi pomorcu onog doba moglo zatrebati, bila je povod UNESCO-u da posveti ovu godinu njenom autoru.
Okosnicu izložbe čine uvećani portolani istočnojadranskih luka koje je Reis uvrstio u svoju knjigu. Tako posjetitelji imaju priliku vidjeti karte mnogih naših primorskih gradova i otoka te njihove okolice, npr. Dubrovnik, Mljet, Šibenik, Molat, Zadar, Rab, Cres, Medulin, Pula, Novigrad, itd. Iznimno je zanimljivo iz turske perspektive promatrati shematske prikaze naših povijesnih gradova – način prikazivanja zidina, crkava i ostalih građevina i planina – a koji se na prvi pogled svi čine isti. No uskoro promatrač počinje uočavati razlike od grada do grada, od kuće do kuće. Šteta što uz te portolane nisu prevedene i kartografove opaske i savjeti. Osim uvećanih portolana, izložene su i reprodukcije karata u onodobnoj popularnoj tehnici ukrašavanja keramike, tzv. iznik-tehnici. Između ostalih je u toj tehnici izložena i replika Reisove slavne karte svijeta iz 1513.g. (tj. njenog sačuvanog dijela), jednog od najranijih kartografskih prikaza svijeta koji uključuje i Ameriku. Karta je prepuna zanimljivih detalja, poput crteža neobične flore i faune koja se nalazi na egzotičnom novom kontinentu. Izloženo je i nekoliko recentnijih portreta Piri Reisa te navigacijski i kartografski instrumenti korišteni u njegovo doba. Uz standardan tekst koji prati izložbu, a koji dobro dočarava Reisov život, vrijeme u kojem je živio,vladare kojima je služio, tehnike kojima se koristio pri crtanju karte, posjetitelji imaju priliku prelistati i dvije knjige gargantuanskih proporcija koje sadrže sve karte ovog velikog kartografa. Iako su te knjige pisane na turskom jeziku – što je hendikep nama koji ga ne razumijemo, a odlična prilika za sve turkofonce – nećete moći odoljeti prekrasnim i očaravajućim reprodukcijama detalja prikaza gradova i predjela koji nisu prikazani na izložbi (primjerice Venecija, koja me posebno očarala), te ćete sigurno više vremena provesti listajući ih nego gledajući ostatak ove zanimljive, lijepe i poučne izložbe na kojoj će svi obožavatelji Sulejmana doći na svoje.
Uz Dubrovačke muzeje ovu je izložbu organizirala Turska zaklada za podvodnu arheologiju (TINA) pod visokim sponzorstvom Turske ambasade, te uz sponzorstvo Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, Turkish Airlinesa i Hrvatsko-turskog društva Rijeka. Autori izložbe su Ali Rıza Işipek i Tea Perinčić.
