Maja Pavlinić, 4. godina povijesti umjetnosti 

    „Nisam čudan. Samo nisam uobičajen“– osebujna je misao osebujnog umjetnika. Salvador Dalí planetarno je slavan umjetnik, svestran i specifičan. Lako prepoznatljiv, postao je dio popularne kulture, a dijelovima njegova opusa diče se muzeji čitavog svijeta. Sredinom svibnja ove godine, po prvi puta dio opusa predstavljen je stanovnicima i posjetiteljima Rovinja. Zavičajni muzej grada Rovinja na prvom je katu ugostio izložbu dviju Dalijevih serija grafika. Nešto više od 130 izložaka obuhvaća Dalijevu vizualnu prezentaciju Božanstvene komedije i religioznih tema u Biblia Sacra.

Salvador Dalí (1904, Figueres – 1989, Figueres) vjerojatno je najpoznatiji pripadnik nadrealizma. Ekscentričan od malih nogu, nikada nije završio formalno obrazovanje jer je smatrao kako niti jedan profesor Akademije nije sposoban ocijeniti ga. Kao mladić stupio je u kontakt s kubistima i dadaistima što ga je na kraju dovelo do André Bretona, Joan Miróa, Paul Éluarda i René Magritta koji su ga uveli u svijet nadrealizma. Pod utjecajem starih majstora koje je proučavao tokom školovanja, Dalí interpretira snove i maštarije. Koristeći se vlastitom alternacijom frojdovskih tehnika psihoanalize – paranoidno-kritičkom metodom, prepušta glavnu riječ podsvijesti. Vrhunac unutar nadrealističkog pokreta doživljava 30-ih godina XX. stoljeća i snoviđenja njegovih slika prelaze u njegovu realnost sa učestalim ekscentričnim javnim pojavljivanjima. U istom periodu upoznaje Galu, svoju vječnu ljubav i muzu. Uslijed navodnih političkih zavrzlama, a potaknuto vjerojatno skandaloznim „otimanjem“ Gale Paulu Éluardu, Dalíja izbacuju iz nadrealističkog pokreta, ali ostaje vjeran nadrealističkom izrazu koristeći svjetlu paletu boja, stapajući sublimalne motive i stvarajući stvarnost sna gotovo do samog kraja života.

Na isti će način predstaviti, u nešto više od dvjesto ilustracija, Božanstvenu komediju i Bibliju Sacru. Unatoč tome što je riječ o narudžbama ograničenih pisanim tekstom, Dali pronalazi vlastitu interpretaciju, drugačiju od do tada viđenih, što se posebno može primijetiti u seriji Božanstvene komedije. Pri otvaranju izložbe ilustracija u Parizu, 1960. godine Dali je u Dnevniku Genija napisao: „Kada su me pitali zašto sam naslikao pakao svijetlim bojama, odgovorio sam kako su romantičarski slikari počinili sramotnu grešku uvjeravajući nas kako je pakao mračan poput ugljenokopa Gustava Dorea. Danteov pakao obasjan je suncem … hiperestetičnost dvoje ljudi koji se međusobno proždiru u mojim se ilustracijama može promatrati po prvi puta, pod jasnim danjim svjetlom. To je svjetlost koja je obuzeta mističnim i amonijskim oduševljenjem…“. Dalijev svijetli kolorit i jasna figuracija bacile su sasvim nov pogled na četrnaestostoljetni tekst. Nije na uzgred spomenuti povijesnu podlogu narudžbe. Seriju grafika Božanstvena komedija naručila je talijanska vlada 1950. godine imajući na pameti ideju o izdavanju serije sedam godina kasnije povodom obilježavanja sedamstote godine Danteovog rođenja. Jedan je fragment izvedene serije izdan u posebnoj nakladi talijanskog Istituto Poligrafico dello Stato, 1954. godine. Izdanje je doživjelo veliki neuspjeh zbog negodovanja Komunističke partije, ne samo iz praktičnih razloga poput rasipanja novca, nego i ideološki, zbog njima neshvatljive zamisli, da djelo proslavljenog talijanskog pjesnika ilustrira Španjolac. Vlada je na kraju povukla narudžbu i izdala tek nekolicinu komemorativnih poštanskih marki. Izložene poštanske marke također se mogu vidjeti na izložbi u Rovinju. Izradu grafika prema Dalíjevim akvarelima, na kraju su preuzela dvojica vrhunskih francuskih gravera za jednu francusku izdavačku kuću. Zanimljiva je tehnika u kojoj su izveli seriju. Riječ je o posebnoj vrsti drvoreza koji omogućava urezivanje i veliku tiražu bez oštećenja ploče. Godine 1963. serija je izdana u Parizu, a godinu kasnije i u Italiji.

Svaka ilustracija na veoma prepoznatljiv način vizualno predočuje pojedine dijelove Božanstvene komedije, ali zanimljivo je spomenuti kako autor nije vodio bilješke o stihovima koje ilustracije predstavljaju. Nedostatak opipljivog dokaza koji bi povezao ilustracije i dijelove teksta rezultirao je učestalim pogrešnim interpretacijama. Izložba u Rovinju prezentira rad profesora dr.sc. Wolganga Everlinga čiji je zaključak kako je ilustrirano tek 70 od 100 pjesama te kako je postojalo više radova za pojedine dijelove teksta.

Unatoč tome što se ilustracija pisanog djela može činiti kao pomalo restriktivan zadatak, Dali je i prije same narudžbe pronašao poveznicu sa Danteom njegovim najpoznatijim djelom – u liku Dantea i Beatrice vidio je sebe i ljubljenu mu Galu te je u svom dnevniku komentirao kako se već svojom paranoidno-kritičkom metodom htio približiti svijetu čistoće i anđeoske duhovnosti Božanstvene komedije. Osim toga, Božanstvena komedija, posebice Pakao, Dalíju su poslužili kao svojevrsno gorivo kreativnom izrazu. Na nekim se ilustracijama mogu prepoznati groteskni, seksualni, ponegdje dovedeni do izobličenosti, motivi koje Dalí donosi u svojim ranijim djelima te time stvara vlastitu paletu ikonografskih simbola.

S druge strane seriju Biblija Sacra čini 105 litografija inspiriranih pojedinim dijelovima Vulgate. Litografije su rađene po originalima u gvašu, a serija je objavljena u Milanu 1969. godine. U ovom slučaju Dalíjev naručitelj bio je njegov prijatelj i mecena Giuseppe Albaretto. Albaretto je iza ove narudžbe imao jednu skrivenu namjeru – kao veliki vjernik nadao se da će proučavanje Biblije u svrhu ilustriranja iste Dalija vratiti na Božji put. Međutim, sve što je Albaretto postigao je drugačije ilustriranje biblijskog teksta. U ilustracijama je vidljivo Dalíjevo poznavanje kršćanske ikonografije, ali i klasične mitologije. Dominira ipak umjetnikov slobodan izraz, naglašen umjetnikovom inovacijom –  tehnikom pod nazivom buletizam. Riječ je o ampulama boje koje bi ispaljivao na prazan papir te bi potom nastale mrlje uključio u ilustracije. Uz buletizam, koristio je litografske i serigrafske tehnike. Jedna od zanimljivosti izložbe je prikaz procesa izrade jedne ilustracije na primjeru Blažene Djevice Marije u božanskom vrtu. Ilustracija je razlučena na 30-ak pojedinačnih dijelova koji prikazuju proces nastanka.

Mediteranski gradić na poluotoku dom je Dalijevih grafika do 11. siječnja 2015. godine. Iako Istra nije uobičajeno odredište tokom druge polovice godine, doživljaj Rovinja do kraja ove i početkom sljedeće godine svakako upotpunjuje ova izložba. Popnite se na drugi kat Zavičajnog muzeja, iznenadite se pogledom kroz prozor na grad i rivu te si priuštite drugačiju perspektivu na dobro poznate rečenice.