Odsjek za komparativnu književnost

Opis kolegija - ljetni semestar 2005/2006.
 

Arhiviran popis literature za kolegije nalazi se ovdje.

I. godina studija, ljetni semestar (II.)

dr.sc. Andrea Zlatar, red.prof.
ANTIČKA KNJIŽEVNOST(P1)
Kolegij je posvećen upoznavanju književnoga naslijeđa grčke i rimske književnosti. Nakon uvodnih predavanja o problemima periodizacije antičke književnosti, tematizira se odnos usmene i pisane književnosti te analiziraju poetička načela razdoblja (Aristotel). Prikazuje se pregled antičkih književnih vrsta, s posebnim naglaskom na procese tradiranja grčkih oblika u rimskoj literaturi.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Željka Matijašević, docent
REALIZAM (P)
Kolegij će ponuditi pregled realizma, realističke poetike te uputiti na raznorodna čitanja realističkog romana. Analizirat će se sljedeća djela: Gospođa Bovary, Izgubljene iluzije , Crveno i crno , Jane Eyre i Oblomov . Čitanja će se bazirati na suvremenim psihoanalitičkim i feminističkim perspektivama.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Gordana Slabinac, red.prof.
TALIJANSKI I RUSKI FUTURIZAM (P)
Osobitosti talijanskog, odnosno ruskog futurizma unutar europske avangarde. Marinettijevi manifesti i postavke o pjesničkom jeziku (»riječi u slobodu«). Majakovski i poetika osporavanja. Teorijski utopizam futurističkih pokreta i optimalne projekcije avangarde u budućnost.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.
TEORIJE RODOVA I VRSTA (T)
Cilj je kolegija upoznati studente s metodama vrstovne klasifikacije književnih tekstova i s njihovim teoretskim pretpostavkama. Uz kraći osvrt na najpoznatije starije teorije rodova i vrsta, bit će uglavnom riječ o teoretskim tekstovima nastalima u XX. stoljeću.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Slaven Jurić, viši asistent
ANATOMIJA LIRIKE (T)
Kolegij je prvenstveno teorijskoga karaktera te će se, s tim u skladu, pokušati suvremenim instrumentima teorijskoga opisa definirati lirska pjesma, kao govorna poruka i kao književna vrsta. U središtu pažnje bit će različite komponente lisrkoga iskaza: redak, strofa, rima, lirski subjekt, adresat, prikazana predmetnost kao i cjeline koje se njima oblikuju. Kompozicijska načela lirske pjesme. Prostor i vrijeme lirske pjesme. Funkcije lirske pjesme. Uloga čitatelja. Razmotrit će se i odnos širih cjelina prema lirskoj pjesmi (lirski ciklus, zbirka, opus).
Opis kolegija (excel)
Syllabus

mr.sc. Tomislav Brlek, asistent
FORMALIZAM (T)
Kolegij obuhvaća osnovne ideje književnoteorijske škole ruskih formalista, osobito V. Šklovskog, R. Jakobsona, J. Tinjanova, B. Ejhenbauma i B.Tomaševskog. Razmatrat će se njihova orijentacija na tekst, kritika pozitivizma, ključni pojmovi (očuđenje, automatizacija, postupak, dominanta, siže, fabula itd.), teorija književne povijesti, teorija pjesničkog jezika, teorija romana i novele, veza s onodobnom avangardnom književnošću i utjecaj na strukturalistički pristup književnosti.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Lada Čale Feldman, red.prof.
ŽIVOT I SMRT TRAGEDIJE, (TE/F)
Namjera kolegija jest dati povijest žanra tragedije, uz kratak pregled ključnih teorija što su pratile njegove mijene. Govorit će se o antičkoj tragediji, njezinoj formulaciji u Aristotela i kasnijoj interpretativnoj sudbini u filozofskim, političkim, psihoanalitičkim, književno-antropološkim i feminističkim tumačenjima. Zatim će se razmotriti tragedija u renesansi, baroku i klasicizmu te pokušaji njezine revitalizacije u povijesnoj dramatici XIX. i reinterpretacijama antičkih predložaka XX. st. Čitat ćemo po jedno djelo Eshila, Sofokla, Euripida, Shakespearea, Calderona, Corneillea, Racinea, Schillera, Musseta i Anouilha.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.
FILMSKE STILSKE EPOHE (TE/F)
Osnove proučavanja povijesti filma (pristupi i historiografske metode) i razvoj filmske historiografije. Odrednice povijesti filma: naslijeđe drugih umjetnosti, autonomni razvojni elementi, uloga razvoja filmskih tehnologija i srodnih medijskih disciplina, društveno-politički kontekst postojanja i razvoja filma. Pitanja periodizacije povijesti filma (preteče izuma filmske tehnologije, nijemi film, zvučni film, novo doba /film i novi mediji/). Pregled povijesti filma s naglaskom na najznačajnijim stilskim epohama, strujama i pravcima, nacionalnim kinematografijama te žanrovima i njihovim evolucijama i autorskim doprinosima. Relacija teorija filma i kritika – filmsko stvaralaštvo. Hrvatski film – pregled povijesti i, posebno, u kontekstu općeg razvoja filma.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

II. godina, ljetni semestar (IV.)

dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.
MODERNA PROZA, (P)
Modernizam kao književna epoha; opće osobine i suprotstavljanje realizmu. Kriza romana u esteticizmu, sklonost lirizmu i kraćim proznim vrstama, obnova romana na novim temeljima. Razaranje konvencija realističkog romana i nove tehnike: uvođenje lirike i eseja u prozne vrste, roman struje svijesti, destrukcija fabule i tehnika kolaža. Proust, Kafka i Joyce kao klasici modernizma. Esteticizam, avangarda i tzv. kasni modernizam. Prijelaz modernizma u postmodernizam. Analiza primjera prema dogovoru.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

Dr.sc. Cvijeta Pavlović, viši asistent
KNJIŽEVNI BAROK (P)
Povijesni pristup vodit će računa o kronologiji i nacionalnim specifičnostima europskih književnosti s naglaskom na karakterističnim književnim oblicima. Definicije ključnih pojmova (agudeza, concetto, wit, marinizam, gongorizam, kulteranizam, konceptizam, precioznost) pomoći će u razlikovanju nacionalnih inačica baroka i problemskom iščitavanju opusa najznačajnijih predstavnika književnoga stila, koji je bio najdugotrajnija stilska formacija u povijesti novovjeke književnosti, i na europskoj karti trajao od kraja XVI. do sredine XVIII. stoljeća. Giambattista Marino, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Junije Palmotić, Fran Krsto Frankopan, Ignjat Đurđević,, Lope de Vega, Tirso de Molina, Pedro Calderón de la Barca, Luis de Gonogora y Argote, Pierre Corneille, Moliere, Cyrano de Bergerac, John Milton, John Dryden, Henry Fielding i dr.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. David Šporer, asistent
NOVI HISTORIZAM I RENESANSNA DRAMA (P1)
Predavanja će obuhvatiti nekoliko srodnih tema. Jedan tematski sloj tvori širi raspon konkretnih društvenih uvjeta i povijesnih i političkih prilika u kojima nastaje novovjekovni teatar (protestantizam i vjerskih sukobi, unutarnje migracije kao posljedica ekonomskih promjena, zakonske odredbe koje omogućuju uspostavu profesionalnog kazališta). Drugi tematski sloj odnosi se na uže tehnička i estetska obilježja tadašnjeg kazališta (kronologija nastanka pojedinih kazališta, vlasnici kazališta, glumačke družine, uvjeti i načini rada, pripreme predstava, publika).
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Dean Duda, izv.prof.
ČEŠKI STRUKTURALIZAM (T)
Kolegij obuhvaća pregled osnovnih lingvističkih, književnoteorijskih i književnopovijesnih ideja skupine okupljene oko Praškoga lingvističkog kruga 1930-ih godina XX. stoljeća. Nakon analize utjecaja (de Saussure, ruski formalisti, semiotika i dr.) i geneze osnovnih problema, posebno će se obraditi kategorije estetičkog znaka, funkcije, norme i vrijednosti Jana Mukařovskog, teorija književne povijesti Felixa Vodičke i teorijski doprinosi Romana Jakobsona u njegovoj »strukturalističkoj fazi«. Spomenute će se ideje povezivati i komparirati s kasnijim problemskim razvitkom strukturalizma u Europi, kao i s utjecajem što su ga ostvarile na tzv. češku dijalektičku strukturologiju 1960-ih.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

Maša Grdešić, zn. novakinja
ŽENSKI ŽANROVI (T)
Žanrovi ženske popularne kulture (ljubići, romantične komedije, sapunice, ženski časopisi itd.) analizirat će se na teorijskom području koje iscrtava suradnja kulturalnih studija i feminističke teorije. Nakon pregleda najvažnijih teorijskih tekstova koji definiraju pojam ženskih žanrova (Anette Kuhn, Charlotte Brunsdon, zbornik Ženske grupe unutar Centra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu) i konkretnih analiza pojedinačnih žanrova (Angela McRobbie, Janice Winship, Dorothy Hobson, Janice Radway) slijedit će praktični rad na primjerima. Analitički materijal uvelike će ovisiti o trenutačnoj tržišnoj ponudi i interesu studentica i studenata, no moći će se, primjerice, obrađivati hrvatski ženski časopisi ( Cosmo i Elle ), kolumna kao žanr u ženskim časopisima, filmske romantične komedije i ljubavni romani ( Dnevnik Bridget Jones , Ljubav zapravo ), ženske TV-serije ( Seks i grad ) itd.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof.
HRVATSKA RENESANSNA EPIKA U EUROPSKOM KONTEKSTU (K)
Promotrit će se šesnaestostoljetna naša naracija u stihu, u rasponu od Marulićeve Judite do Sasinovih Razboja od Turaka . Osobita pažnja obratit će se modelima epske naracije, potom odnosu tih modela prema zbilji i prema književnoj tradiciji, te napokon mjestu epike unutar žanrovskoga sistema renesansne književnosti. Na najopćenitijoj razini – na razini književne kulture kao cjeline – obavljat će se i usporedbe tekstova hrvatskih pisaca s njihovim međunarodnim kontekstom.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Boris Senker, red.prof.
POVIJEST DRAME I KAZALIŠTA (TE/F)
U ovom kolegiju bit će riječi o povijesti kazališta kao teatrologijskoj disciplini i izvorima za povijest kazališta te o granicama kazališne umjetnosti, njezinim vezama s književnosti i drugim izvedbenim umjetnostima, obredima i igrom. Nakon toga govorit ćemo o kazalištu »zapadnoga kulturnog kruga« i njegovoj povijesti, odnosno »velikim kazališnim epohama«: antici, srednjem vijeku, renesansi i baroku, klasicizmu, romatizmu, realizmu i naturalizmu, moderni i postmoderni.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Nikica Gilić, viši asistent
STRUKTURA FILMSKOG DJELA (TE/F)
Polazeći od montažne razine organizacije filmskoga djela, kolegij razrađuje mogućnosti organizacije filmske cjeline, razrađujući pritom i temeljne teorijske postavke i pojedine povijesno ovjerene mogućnosti strukturiranja filmskoga djela. Cilj je kolegija osposobiti studente za analizu cjeline filmskoga djela (odnosno filma kao cjeline) i razviti osjetljivost za širok spektar različitih umjetničkih struktura u audiovizualnim medijima. Ključni pojmovi: struktura, načela sjedinjavanja, montaža, naracija, asocijativnost, nefikcionalnost, filmski jezik.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

III. i IV. godina, ljetni semestar

dr.sc. Andrea Zlatar, red.prof.
EP I ROMAN (P1)
Kolegij je posvećen poredbenoj analizi romana i epa kao dominantnih pripovjednih modela. Započinjemo prikazivanjem povijesnoga pregleda razvoja epa i romana, s posebnim naglaskom na razdoblja njihova supostojanja i hijerahijske suodnose u klasifikaciji vrste. Zaključne analize posvećene su narativnim obilježjima, tj. sličnostima i razlikama između tih dviju književnih vrsta.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Gordana Slabinac, red.prof.
RUSKI FORMALIZAM I BAHTIN (T)
Cilj kolegija je upoznati studente s jednim od najvažnijih pravaca u književnoteorijskoj refleksiji s početka 20. stoljeća što se razvija istodobno s ruskom avangardom, te njegovim snažnim utjecajem na sve što se kasnije događalo u književnoj teoriji. Jednako je važno i zanimljivo upoznati kritičke zamjerke Mihaila Bahtina ruskom formalizmu, kao i bogat autorov opus, njegovo značenje i, jednako tako, velik utjecaj na sva kasnija kretanja u području književne teorije.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Slaven Jurić, viši asistent
VALÉRY – RILKE – ELIOT (P)
Cilj je kolegija upoznati polaznike s najpoznatijim pjesničkim tekstovima trojice autora i usporediti njihove različite pristupe poeziji i problemima modernizma. Kako se Valéryjeva Mlada Parka , Groblje pokraj mora , Rilkeove Devinske elegije i Eliotov Prufrock i Pusta zemlja smatraju najznačajnijim poetskim djelima »klasičnoga modernizma«, razmotrit će se i položaj tih djela u suvremenom kontekstu. Analize tekstova bit će usredotočene kako na tehničke inovacije tih autora, tako i na tematsku i misaonu dimenziju njihovih pjesama. Zamisao autentične egzistencije, koncepcija vremena i prostora, odnos prema tradiciji i modernosti, resemantizacija mita neke su od glavnih književnih i idejnih preokupacija u tom razdoblju pa će zato ta pitanja biti u središtu pozornosti.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.
POSTMODERNA PROZA (P)
Pojam i teškoće određenja postmodernizma. Opće epistemološke i književnoumjetničke karakteristike postmodernizma. Utemeljitelji postmoderne proze (Bulgakov, Borges, Beckett, Nabokov). Postmodernizam i avangarda, postmodernistički odnos prema tradiciji, postmodernizam kao svojevrsna »strategija«: paradoks, skepticizam, eklekticizam, ironija. Tipični postupci postmoderne proze i postmoderne književne tehnike: protuslovlje, pastiš, permutacije, prekomjernost, dvostruko kodiranje. Postmoderna destrukcija ustaljenih tipova diskursa. Postmodernizam i poststrukturalizam. Analiza primjera prema dogovoru.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Dean Duda, izv.prof.
UVOD U TEORIJU MEDIJA (T)
Kolegij obuhvaća pregled frekventnijih ideja u teoriji medija, odnosno osnovnih elemenata i kategorijalnog aparata kojim se analitički pristupa dnevnim novinama, tjednicima, televizijskim programima i dr. Obradit će se jezik medija, način njihova pripovijedanja i strukturiranja priče, tehnike i organizacija proizvodnje, žanrovi, problem reprezentacije, stereotipa i ideologije, učinak realizma, koncepcije publike i recepcije, kao i osnovne značajke i ključne institucije njihova povijesnog razvitka, medijska industrija i globalizacija, nezavisnost, komercijalnost, oglašavanje i marketing. Uz obradu spomenutih problema, istodobno će se predstaviti i analizirati najutjecajniji teorijski pristupi medijskoj kulturi, posebice oni u tradiciji marksizma i kulturalnih studija. Studentima se preporučuje da prije početka kolegija pročitaju knjigu Freda Inglisa Teorija medija (Barbat & AGM, Zagreb 1997).
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Lada Čale Feldman, red.prof.
VIRGINIA WOOLF I FEMINISTIČKA KRITIKA (T)
Kolegij će osvijetliti književnu i esejističku djelatnost te recepciju Virginije Woolf. Nakon upoznavanja s formalističkim, simbolističkim, psihoanalitičkim, dekonstrukcijskim i feminističkim tumačenjima njezinih važnijih romana ( Gospođa Dalloway , K svjetioniku , Orlando , Valovi , Između činova ), posebno će se razmotriti autoričino začetništvo suvremenih interesa, toposa, ali i procedura feminističke književne i kulturne kritike. U toj će se perspektivi posebna pozornost posvetiti prepletu autoričine (auto)biografije i književnih preokupacija, ključnim feminističkim esejima ( Vlastita soba , Tri gvineje ), te kraćim monografskim prikazima istaknutih ili s nepravom podcijenjenih žanrova i spisateljica. Naposljetku, bit će govora o odjecima njezinih ideja u suvremenim strujama feminističke kritike.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Željka Matijašević, doc.
LACAN I LACANOVCI(T)
Kolegij će se baviti osnovnim idejama lakanovske psihoanalize i njezinim značajem za društveno-humanističke znanosti. Razmatranje pojmova imaginarnog, simboličkog i zbiljskog, stadija zrcala, ega i ja te stavljanje Lacana u poststrukturalistički kontekst. Pregled projekta slovenske lakanovske škole i rada Slavoja Žižeka.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof.
HRVATSKI DRAMSKI STIH (K)
Verzificirana drama stoljećima je dominirala na hrvatskim pozornicama, a ni do danas nije posve nestala; ipak, njezinu se mediju – naime stihu – posvećivala razmjerno malena pažnja, dok se prednost davala sadržajnim i izvedbenim aspektima teksta. Zato će se u kolegiju dati pregled našega dramskog stiha od početka do danas, s tim što će se osobita pozornost posvetiti odnosu dramskoga stiha prema stihu u drugim književnim vrstama poput epa i lirike, a nastojat će se dati i uvid u poetičku pozadinu toga odnosa. Kao primjer služit će najpoznatije ili najutjecajnije naše drame iz pojedinih razdoblja.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.
HRVATSKI ESTETICIZAM: POETIKE I SVJETONAZORI (K)
Kolegij je posvećen djelima hrvatskih pisaca nastalima otprilike između 1890. i Prvoga svjetskog rata. Ona će se analizirati s obzirom na njihova formalna obilježja, tematske interese, svjetonazorske pretpostavke i prikrivene ideološke sadržaje, a uvijek s pogledom na tendencije i događaje u većim nacionalnim književnostima. Težište će biti na djelima Iva Vojnovića, A. G. Matoša, Vladimira Vidrića, Vladimira Nazora, Janka Polića Kamova i pjesnika okupljenih u antologiji Hrvatska mlada lirika .
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Cvijeta Pavlović, viši asistent
HRVATSKI KNJIŽEVNI BAROK (K)
Cilj je omogućiti studentima iskustvo stilske analize i strukturnih shema tekstova najvećih predstavnika hrvatske književnosti XVII. i početka XVIII. stoljeća. S obzirom na brojne književne utjecaje i dodire književnosti XVII. stoljeća, kolegij će biti usmjeren na najznačajnije predstavnike i nacionalne specifičnosti s jedne, ali i na usporedbu sa srodnim pojavama u europskim književnostima (talijanska, španjolska, njemačka, francuska, engleska) s druge strane. Kašić, Križanić, Gundulić, Stijepo Đurđević, Ignjat Đurđević, Palmotić, Bunić Vučić, Divković, Belostenec, Zrinski, Ana Katarina Frankopan, Fran Krsto Frankopan.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Boris Senker, red. prof.
SUVREMENA EUROPSKA DRAMA (TE/F)
Reakcija dramskih pisaca na različite načine i oblike osporavanja govora u kazalištu (Artaud, teatar apsurda, neverbalni teatar likovnih umjetnika). Povijest, mit i književna tradicija kao tematska vrela. Društvene i političke »tabu-teme« u dramskoj književnosti 80-ih i 90-ih godina XX. st. Interkulturalizam u suvremenom kazalištu i drami. Izabrani primjeri iz engleske, francuske, njemačke i austrijske dramske književnosti posljednjih desetljeća XX. st i s početka XXI. st.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.
FILM I KAZALIŠTE (TE/F)
Srodnosti i razlike kazališta i filma – s obzirom na literarne predloške (dramski tekst – scenarij), priroda nastajanja, vrsta gledališnoga doživljaja i izvedbeni elementi. Posebna pozornost posvećuje se specifičnostima uloge redatelja i fenomena glume u oba medija, te usporedbi funkcija auditivnih i vizualnih sastavnica tih medija. Istražuje se (periodizirani) razvoj međusobnih utjecaja, a naročito problematika filmskih prilagodbi dramskih tekstova ili predstava, kao i načini uklapanja filma u kazališne predstave. Kolegij se preporučuje studentima teatrološkoga usmjerenja. Naglasak je na komparativno-estetičkom pristupu u kojemu se uz relaciju film-kazalište tangencijalno pridružuje i širi književni kontekst.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Nikica Gilić, viši asistent
KLASIČNE TEORIJE FILMA (TE/F)
Kolegij upoznaje studente s modelima i dosezima klasične teorije filma, kako preko izvornih tekstova tako i preko metateorijskih analiza. Cilj je kolegija osposobiti studente za prepoznavanje klasičnih teorijskih preokupacija i metoda u klasičnim ali i u suvremenim teorijama, te razviti osjetljivost za problemsko promatranje povijesti filmskih teorija. Ključni pojmovi: filmski medij, formalističke teorije, realističke teorije, psihološke teorije, kontekstualne (sociološko-angažirane) teorije, estetika filma, semiotika.
Opis kolegija (excel)
Syllabus