Odsjek za komparativnu književnost

Opis kolegija - zimski semestar 2005/2006.

Arhiviran popis literature za kolegije nalazi se ovdje.

I. godina studija, zimski semestar (I.)

dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.
EPOHE SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI (P)
Pojmovi nacionalne, komparativne, opće i svjetske povijesti književnosti. Metodološki problemi povijesti svjetske književnosti: zajedništvo i raznolikost svjetske književnosti, kulturni krugovi, pitanja izbora i načina karakterizacije. Periodizacija povijesti svjetske književnosti. Pojam epohe i temeljne karakteristike pojedinih epoha: antika, srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam, modernizam. Problem usmene književnosti i i značenje mitologija. Analiza primjera prema dogovoru.

Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Cvijeta Pavlović, viši asistent
KLASICIZAM (P1)
Klasicizam je posljednji konvencionalni stilski sustav europske književnosti. Kolegij je posvećen stilu XVII. i XVIII. stoljeća s nacionalnim složenostima i višeslojnostima, a bit će usmjeren na stilski, rodovski i ideološki krug koji stvara nadnacionalnu srodnost formacije. Ključne su riječi precioznost, libertinstvo, jansenizam, racionalizam i prosvjetiteljstvo. Kronološki pregled po nacionalnim književnostima dovest će klasicizam u odnos s drugim formacijama od baroka do rokokoa. Corneille, Racine, Moliere, Boileau, Pascal, Pope, Dryden, Defoe, Swift, Sterne, Klopstock, Lessing, Goethe, Schiller, Le Sage, Marivaux, Montesquieu, Voltaire, Beaumarchais, Laclos, Alfieri, Goldoni, Stulli, Katančić.

Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Dean Duda, izv.prof.
KNJIŽEVNOTEORIJSKA TERMINOLOGIJA (T)
Kolegij obuhvaća pregled, definiranje i načine upotrebe najfrekventnijih književnoteorijskih termina. Nakon uvodnog uspostavljanja područja književne teorije, obradit će se tradicionalne i novije kategorije poput teksta, znaka, strukture, diskurza, žanra, poetike, stiha, proze, retorike, stila itd. Razmotrit će se njihovo porijeklo, vezanost uz određene smjerove u teorijskom proučavanju književnosti, kao i njihovo razumijevanje i tumačenje na izabranim primjerima iz književnoteorijske lektire.

Opis kolegija (excel)
Syllabus

Maša Grdešić, zn. novakinja
OSNOVE NARATOLOGIJE (T)
Svrha kolegija je ovladavanje osnovnim “alatima” za analizu pripovjednih tekstova. Nakon uvoda u kategorije ruskog formalizma, strukturalizma i semiotike koje naratologija preuzima, obradit će se razni smjerovi u samoj naratologiji: prvi koji veću važnost pridaje onome što je ispričano (priča), drugi koji se usredotočuje na to kako je nešto ispričano (tekst/diskurz, pripovijedanje), te treći koji želi sintetizirati prethodna dva. Bavit će se i kritičkom naratologijom kojoj je cilj nadvladati ograničenja i samodostatnost metode. Budući da naratologija “priču” neovisnu o pisanom mediju izdvaja kao primarni način na koji se čovjek odnosi prema svijetu, uz primjere iz hrvatske i svjetske književnosti, radit će se na filmu, stripu, itd.

Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof.
HRVATSKI PETRARKIZAM (K)
Bit će riječi o našoj lirici XVI. i XVII. stoljeća te o njezinu europskom kontekstu. Govorit će se o poetičkim i svjetonazorskim temeljima petrarkizma, prikazat će se škole našega petrarkizma i njihovi glavni predstavnici, interpretirat će se karakteristične pjesme i ogledati poetička stajalistišta naših tadašnjih autora. Prikazat će se utjecaj petrarkizma na druge književne vrste osim lirike, a dat će se osvrt i na kasnije odjeke petrarkističkoga lirskog senzibiliteta, npr. u romantizmu i u XX. stoljeću.

Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Boris Senker, red.prof.
OSNOVE TEATROLOGIJE (TE/F)
Na nekoliko prvih predavanja i seminara bavit ćemo se određenjem struke i njezina predmeta, problemima vezanim uz prikupljanje i analizu teatrologijske građe i razlikovanjem glavnih teatrologijskih i teatrologiji srodnih disciplina. Nakon toga posvetit ćemo se problematici vezanoj uz povijest kazališta, dramaturgiju, kazališnu teoriju i estetiku te, najposlije, kazališnu kritiku.

Opis kolegija (excel)
Syllabus

mr.sc. Nikica Gilić, asistent
UVOD U FILMOLOGIJU (TE/F)
Kolegij razrađuje temeljne spoznaje o filmskom mediju i uvodi studente u modele teorijskog promišljanja filma, uspoređujući ga sa srodnim audiovizualnim medijima. Cilj je ovoga kolegija približavanje studentima glavnih principa i pravaca filmologije kao znanosti o filmu, upoznavanje studenata s temeljnim odrednicama filmske estetike i omogućavanje razvijanja znanja i vještina potrebnih za analizu filmske forme. Ključni su pojmovi: film, nijemi film, televizija, video, čimbenici sličnosti, čimbenici razlike, oblici filmskoga zapisa, vrijeme projekcije, montaža, pokazna snaga filma.

Opis kolegija (excel)
Syllabus

II. godina, zimski semestar (III.)

dr.sc. Andrea Zlatar, red.prof.
VRSTE SREDNJOVJEKOVNE KNJIŽEVNOSTI (P1)Kolegij je posvećen upoznavanju književnoga naslijeđa europske srednjovjekovne književnosti. Nakon uvodnih predavanja o problemima periodizacije medijevalne književnosti, tematizira se odnos narodne i umjetničke književnosti te analiziraju poetička i retorička načela razdoblja. Prikazuje se pregled srednjovjekovnih književnih vrsta, s posebnim naglaskom na procese tradiranja antičkih žanrova i stvaranje autohtonih medijevalnih oblika.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

Dr.sc. Slaven Jurić, viši asistent
WORDSWORTH – HÖLDERLIN – LEOPARDI (P)
Kroz analizu i interpretaciju izabranih pjesama trojice autora polaznici kolegija će se upoznati s refleksivnom poezijom u razdoblju romantizma. U središtu pozornosti bit će tzv. »velike«, tj. vizionarne pjesme (Hölderlin: Kruh i vino , Kao kad blagdanom... ; Wordsworth: Oda o nagovještajima besmrtnosti... , Opatija Tintern ; Leopardi: Žuka , Noćna pjesma ). Koncept genijske lirike, romantički senzibilitet i imaginacija kao temeljne poetičke pretpostavke velike lirike. Funkcija pjesništva, povijest i individualna sudbina kao povlaštene genijske teme. Estetički pojam uzvišenoga u romantičarskoj lirici. Utopija i antiutopija u Hölderlina, Wordswortha i Leopardija. Pitanje generičke pripadnosti – oda, himna i elegija u romantizmu.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.
VEZANI STIH (T)
Svrha je kolegija upoznati slušače s pristupima stihu uobičajenima u novijoj znanosti o književnosti (stih kao oblik, kao znak, kao književnopovijesna činjenica), s povijesnim sistemima versifikacije (kvantitativni stih, silabički stih, akcenatski stih) i osposobiti ih za metričku analizu kao dio cjelovite interpretacije pjesničke umjetnine.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Željka Matijašević, doc.
PSIHOANALIZA I KNJIŽEVNOST (T)
Kolegij će se baviti čitanjima književnih djela preko osnovnih pojmova frojdovske psihoanalize – nesvjesnog, potiskivanja, otpora, Edipova kompleksa na primjerima Sofoklovih tragedija Antigona , Kralj Edip i Edip na Kolonu te Hamleta i Kralja Leara W. Shakespearea.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Gordana Slabinac,red.prof.
HRVATSKA AVANGARDA (K)
Unutar antiformativne formacije avangarde i njezine poetike osporavanja važno mjesto zauzimaju postignuća naše književne produkcije u onodobnom prevrednovanju tradicije i plasiranju novih ideja o funkciji i zadaćama umjetnosti. Stručnjaci se uglavnom slažu da u našoj književnosti postoji impresivan niz pisaca (J. Polić Kamov, U. Donadini, A. B. Šimić, M. Krleža od najistaknutijih) koji nastoje uspostaviti novi sustav književnih vrijednosti.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Lada Čale Feldman, red.prof.
GLUMA I DRAMA (TE/F)
Kolegij će biti posvećen fenomenologiji, sociologiji, psihologiji i poetici glume, pitanju o tome ima li gluma povijest te do koje ju je mjere moguće iščitati iz njezina najplodnijeg povijesnog izvora – dramskog teksta, imaju li se na umu primjeri stapanja glumačkog i dramskog autorstva, ali i stalna, povijesno izmjenjiva tenzija između propadljivosti izvedbe i fiksiranosti predloška, te između pojedine uloge i cjeline dramskog teksta. Stoga će razgovor o različitim fazama glumačke profesionalizacije, usponima i padovima društvenog statusa glume, te estetičkim zahtjevima što se glumi postavljaju u odnosu na dramski predložak, pratiti analiza dramskih tekstova u kojima se spomenuta problematika izravnije tematizira.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.
HRVATSKI FILM (TE/F)
Povijesne, ekonomske, socijalne, političke i kulturalne uvjetovanosti pojave i razvoja filma i kinematografijskih djelatnosti u Hrvatskoj. Hrvatski film u kontekstu događanja u jugoslavenskom i europskom filmu. Pitanja periodizacije (pioniri, nijemi film, zvučni film, novo doba /film i drugi mediji/; hrvatski film i promjene društvenog uređenja i nacionalnog statusa), kronološki pregled. Reprezentativne teme, stilske orijentacije, žanrovi i vrste (igrani, dokumentarni, animirani i eksperimentalni film). Najznačajniji autori i djela. Hrvatski film u kontekstu drugih umjetničkih djelovanja u Hrvatskoj. Hrvatski film i druge audiovizualne discipline (televizija, radio, video art, multimedijske izvedbe). Kritika i teorija filma. Organizacija hrvatske kinematografije. Profesionalni i amaterski film. Veze s inozemstvom – koprodukcija, smotre, inozemna recepcija hrvatskog filma.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

III. i IV. godina, zimski semestar (V. i VII.)

dr.sc. Andrea Zlatar, red.prof.
TEKST I IDENTITET (P)
Kolegij se bavi izučavanjem kulturalnih i tekstualnih strategija oblikovanja identiteta. Prvi teorijski krug problema, bit će posvećen povijesnom pregledu filozofijskih teorija o oblikovanju identiteta u tekstu (ideja individualiteta, epistemološki model identiteta). Drugi dio bavit će se specifičnostima tekstova u prvome licu (autobiografski i pseudoautobiografski tekstovi), kao i povlaštenim mjestima formiranja identiteta u dvama različitim područjima. Povijesna tema Holokausta te tema spolnog/rodnog identiteta i teksta bit će razmatrana iz očišta teorije reprezentacije, kao i iz očišta psihoanalize (trauma i tekst). Teme spolnoga/rodnoga identiteta bit će prikazane iz aspekta gender studies, a na temelju odabrane lektire spisateljica od 18. do 20. stoljeća.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.
KNJIŽEVNI I IDEOLOŠKI ANTIMODERNIZAM (P)
U kolegiju će biti riječ o svjetonazorima na kojima su se zasnivali intelektualni i književni otpori modernoj civilizaciji u drugoj polovici XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća. Moderna se u tom kontekstu shvaća kao makroperiod svjetske povijesti između prosvjetiteljstva i postmoderne, obilježen kapitalističkom ekonomijom, političkim liberalizmom i njihovim društvenim posljedicama. Među autorima čiji će se antimodernistički stavovi analizirati ističu se: Richard Wagner, Friedrich Nietzsche, Maurice Barres, Ivo Vojnović, Ezra Pound, D. H. Lawrence, Ernst Jünger.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Gordana Slabinac, red.prof.
POVIJESNE POETIKE ZAPADA (P)
Tumačenja književnih koncepcija od renesanse do suvremenih kretanja. Ustroj renesansnog književnog sustava, osnovna načela poetike imitacije. Osnovne kategorije barokne i klasicističke poetike. Inovativne koncepcije romantizma: pojmovi imaginacije, originalnosti i ironije. Realizam/naturalizam i tumačenje pojma mimezisa. Modernizam, » izmi «, postmodernizam i poetike » novog «.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

mr.sc. Tomislav Brlek, asistent
BORGES (P)
Kolegij će se usredotočiti na autoreferencijalne odlike Borgesove pripovjedne proze, polazeći od strukturalističkog i semiotičkog razumijevanja fikcionalnog teksta. Na primjerima njegovih najpoznatijih i najreprezentativnijih pripovjesti nastojat će se analitički demonstrirati mehanizmi pomoću kojih Borgesovi tekstovi elemente preuzete iz različitih sfera referencijalnog podređuje vlastitim oblikovnim načelima, pribavljajući dominantan status "usmjernosti na poruku kao takvu" (Jakobson). U daljnoj razradi ove problematike, razmotrit će se načini na koje Borgesovi tekstovi samoopisivanjem predviđaju i problematiziraju moguća interpretativna nastojanja. Određena će se pozornost posvetiti i suodnosu Borgesovih fikcionalnih tvorevina s više ili manje neortodoksnim hermeneutičkim modelima, te i poetičkoj kontekstualizaciji njegovih djela, pri čemu će se nastojati dokazati da je riječ o ostvarenjima eminentno modernističke poetike.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Slaven Jurić, viši asistent
SLOBODNI STIH (T/P)
Kolegij je općepovijesnoga i teorijskoga karaktera. U kolegiju bi se nastojale objasniti književnopovijesne okolnosti i kulturalni okvir u kojem je došlo do promjene u tretmanu stihovne forme (od prelaska s vezanoga na slobodni stih), a zatim bi se opisale glavne etape nastanka i širenja slobodnoga stiha. Počeci slobodnoga stiha u hrvatskoj poeziji i usporedba s europskim procesima. Teorijsko objašnjenje slobodnoga stiha. Nova forma prema vezanom stihu kao i prema starijim nepravilnim stihovima. Odnos stiha i proze u razdoblju modernizma. Pjesma u prozi kao granična forma.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.
TEORIJA NOVELE (T)
Problemi određivanja novele: različite koncepcije žanra, supstancijalne i relacijske teorije, novela u žanrovskim sustavima. Prethodni pojam novele (Boccacio) i povijest novele u projekciji. Novela u odnosu prema ostalim proznim vrstama: novela i roman, novela i esej, novela i bajka, novela i legenda. Razvoj novele u disperziji žanrovskog sustava od renesanse do danas. Postmoderna »vladavina« novele. Analiza primjera prema dogovoru.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Željka Matijašević, doc.
FREUD, JUNG (T)
Kolegij će se baviti Freudovim psihoanalitičkim modelom – dinamičkim, topičkim i ekonomskim, Freudovim naslijeđem, današnjim značajem Freudovih ideja o narcizmu i melankoliji, suvremenim osvrtima na Freudovo stoljeće. Razmatranje Junga kretat će se preko pojmova kolektivnog nesvjesnog, jastva, individuacije, sjenke, animusa i anime.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Dean Duda, izv.prof.
BARTHES (T)
Kolegij obuhvaća pregled književnoteorijskog i analitičkog rada Rolanda Barthesa, i to njegove kritičke, strukturalističko-semiološke i poststrukturalističke faze. Analizirat će se reprezentativni tekstovi i kategorijalni aparat, odrediti utjecaji (od Brechta do Nietzschea), kulturni, intelektualni i teorijski kontekst, kritički i samokritički momenti, i to u rasponu od kulturalne analize popularnih fenomena, nultog stupnja pisanja i mita preko semiologije i naratologije do smrti autora, kritike znaka, čitanja Balzaca ( S/Z ), koncepcije pisma, užitka u tekstu, fragmenata ljubavnog diskurza, teorije teksta i fotografije.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

mr.sc. David Šporer, asistent
MICHEL FOUCAULT I NOVI HISTORIZAM (T)
Predavanja obuhvaćaju obradu temeljnih pojmova i faza opusa Michela Foucaulta (epistema, diskurz, moć koji dominiraju arheologijskom s jedne i genealogijskom fazom s druge strane). Pored toga, pažnja će biti posvećena razmatranju Foucaultova utjecaja na proučavanje književnosti, s osobitim naglaskom na neke Foucaultove ideje koje su obilježile angloameričku književnu historiografiju nakon poststrukturalizma (novi historizam).
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Cvijeta Pavlović, viši asistent
HRVATSKA KNJIŽEVNOST XVIII. ST. U EUROPSKOM KONTEKSTU (K)
U XVIII. stoljeću raspadaju se kanonizirani stilski sustavi. Književnost, s jačanjem historizma i oblikovanjem nacionalnosti, odabire novu ideologiju. Kolegij će prikazati odlike hrvatske književnosti u trenutku nastajanja modreniteta, njezine specifičnosti, ali i sličnosti s europskim stilskim i žanrovskim formacijama. Prosvjetiteljstvo. Latinisti. Književnost učenih. Frančezarije i talijanarije. Morlakizam. Predromantizam. Grabovac, Kačić Miošić, Relković, Patačić, Kanižlić, Katančić, Vitezović, Bruerević, Bošković, Sorkočević, Brezovački, u europskom kontekstu od Richardsona do markiza de Sadea.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Pavao Pavličić, red. prof.
POETIKA MANIRIZMA (K/P1)
Nakon što se najprije promotre različite upotrebe termina manirizam , o tom će se pojmu u kolegiju govoriti na dva načina: kao o povijesnoj i kao o tipološkoj kategoriji. Iz perspektive toga pojma kao povijesne kategorije nastojat će se ocrtati obrisi razdoblja manirizma u hrvatskoj književnosti, te njegovi glavni predstavnici, ključna djela i temeljna njihova obilježja. Iz perspektive pojma kao tipološke kategorije pratit će se pojave maniriranoga shvaćanja književnosti od XI. do XX. stoljeća, opet uz karakteristične primjere. Na kraju će se ta dva pristupa dovesti u vezu i sučeliti.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Lada Čale Feldman, red.prof.
ROD MODERNIZMA: USPOREDNA ČITANJA HRVATSKE I EUROPSKE DRAME (K, TE/F)
Kolegij će osvijetliti u kojoj je mjeri »enigma žene«, koja je zaokupljala europske modernističke mislioce (F. Nietzsche, O. Weininger, L. Andreas-Salomé, S. Freud, G. Simmel), prožimala i istodobnu dramsku praksu. Posebna će se pozornost posvetiti izabranim djelima H. Ibsena, O. Wildea, A. Strindberga, G. D'Annunzija i L. Pirandella, s obzirom na njihov doprinos toj debati, te s obzirom da je većina njih odigrala ulogu ključnih intertekstualnih sugovornika istaknutih hrvatskih dramatičara XX. st: I. Vojnovića, M. Begovića, M. Krleže i R. Marinkovića. U kolegiju će se nadalje iz vizure rodne politike analizirati neka djela suvremenih europskih i hrvatskih dramskih pisaca i spisateljica (T. Stoppard, E. Jelinek, B. Senker, L. Kaštelan), zbog uočljiva kontinuiteta što ga žele održati s modernističkim toposima i dramskim doprinosima.
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Boris Senker, red.prof.
KAZALIŠNE POETIKE XX. STOLJEĆA (TE/F)
Nakon uvodnog upoznavanja s kazališnom praksom XX. stoljeća, bavit ćemo se čitanjem i komentarima primjernih tekstova najutjecajnijih kazališnih stvaralaca XX. st, kao što su Stanislavski, Craig, Mejerholjd, Artaud, Brecht, Grotowski, Barba i predstavnici suvremenih teorija kazališta i struja u suvremenoj teatrologiji (semiologija, sociologija, antropologija, feminizam, historizam, postkolonijalizam, teorija performancea).
Opis kolegija (excel)
Syllabus

dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.
ODREDNICE POVIJESTI FILMA (TE/F)
Pretpostavke i tipovi proučavanja povijesti filma, čimbenici povijesnog razvoja filma, razvoj filmske historiografije, metode proučavanja povijesti filma. Film kao sastavnica društvenog života, film kao komunikacijsko sredstvo, njegov položaj u okviru masovnih medija. Film i prirodne znanosti. Posebnosti razvoja filma film u kontekstu zbivanja u umjetnosti XX. stoljeća, film i naslijeđe drugih umjetnosti, film kao njihov citat, autonomna svojstva filma. Pitanja periodizacije povijesti filma, filmske epohe i stilovi.
Opis kolegija (excel)
Syllabus