2004/2005. (arhiva kolegija)
Arhivirani popisi literature za kolegije od 2001. do 2005. nalaze se ovdje.
Opis kolegija - akademska godina 2004/2005.
I. GODINA
dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.
ANALIZA KNJIŽEVNOG DJELA , 2+1, teorijski kolegij
(srijedom 10 - 12 sati; A-214)
Pojmovi analize, kritike i interpretacije. Pregled pojmovnih sustava analize: stara retorika, pozitivizam, formalizam, fenomenologija, psihoanaliza, strukturalizam, poststrukturalizam. Poetika, analiza i klasifikacija književnosti. Pretpostavke analize, analiza i sudovi ukusa, analiza i dekonstrukcija. Temeljni pojmovi analize lirike, narativnih tekstova i drame. Analize pojedinih primjera prema dogovoru.
Literatura
dr.sc. Gordana Slabinac, red.prof.
KNJIŽEVNI PRAVCI 20. STOLJEĆA, 2+1, općepovijesni kolegij
(srijedom 17-19 sati; A-214)
U kolegiju će se najprije raspravljati o vrstama književnih i umjetničkih pravaca koje nam je namirilo 20. stoljeće (od prvih pokreta – futurizma, ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma, drugih estetičkih tendencija – pa sve do postmodernizma). Zatim će se raspravljati o poetičkim dominantama modernizma, avangarde i postmodernizma, o odnosu književnosti, te uopće umjetničke proizvodnje, prema društvenoj zbilji, vodećim ideologijama, totalitarizmu i pojmu slobode. Nakon uvida o tome kako suvremena književna znanost tumači rečene fenomene, u praktičnom dijelu kolegija vršile bi se analize pojedinih književnih djela vodećih autora (primjerice: Bjelog, Majakovskog, Bulgakova, Brechta, Krleže, A.B. Šimića, Pirandella – odnosno, vezano uz postmodernizam – Borgesa, Calvina, Austera, Barnesa, Eca). Izbor će se načiniti u dogovoru sa studentima.
Literatura
dr.sc. Željka Matijašević, doc.
ROD, KLASA, SIMPTOM, RASA, 2+1, općepovijesni kolegij
(utorkom 17-19 sati; A-214)
Kolegij će se baviti osnovnim pojmovima feminističke, marksističke, psihoanalitičke i post-kolonijalne teorije na primjerima djela sljedećih autora: Austen, Balzac, Bronte, Conrad, Dostojevski, G. Eliot, Flaubert, E.M. Forster, Stendhal. U okviru feminističke teorije razmatrat će se teorije K. Millett, M. Ellmann, S.Gilbert/S. Gubar, N. Schor; psihoanalitička teorija bit će zastupljena radovima S. Freuda, S.Felman, R.D. Lainga; marksistička kritika radovima G. Lukácsa, F. Jamesona te post-kolonijalna teorija radovima E.Saida i G.C. Spivak.
Literatura
dr.sc. Cvijeta Pavlović, viši asistent
PETRARCA I PETRAKIZAM, 2+1, općepovijesni i poredbenopovijesni kolegij
(ponedjeljkom 16-18 sati; A-214)
Povodom sedamstote obljetnice rođenja Francesca Petrarce (1304.-1374.), kolegij će biti posvećen opusu toga velikoga talijanskoga autora te recepciji njegovoga pjesničkoga djela. Budući da je živio na prijelazu dviju književnih era (srednjovjekovlja i novovjekovlja), uvodna predavanja odredit će ključne pojmove za razumijevanje europske književnosti kasnoga srednjovjekovlja i predrenesanse, a zatim će opisati utjecaj koji je Petrarcina poezija izvršila na razvoj europske književnosti od srednjega vijeka do 21. stoljeća i obrađuje sljedeće književne pojmove: trubaduri, kariteanizam, bembizam, repetrarkizam, neopetrarkizam, antipetrarkizam.
Literatura
mr.sc. Nikica Gilić, asistent
UVOD U FILMOLOGIJU, 2+1, teorijski kolegij
(srijedom 12-14 sati, A-214)
Kolegij predstavlja uvod u filmologiju i teoriju filma. Izučavaju se teorijske škole u kontekstu srodnih disciplina, svojstva medija u odnosu prema srodnim medijima (televizija, video, interaktivni mediji...), te percepcija i recepcija filma. Posebna pažnja obraća se oblicima filmskoga zapisa i njihovim funkcijama, kao i retorici filmske izražajnosti koja dovodi do ustrojavanja filma kao umjetničkog djela. U kolegiju će se koristiti dosezi filmoloških istraživanja te teorijskih pravaca kao što su semiotika i naratologija, uz kratki osvrt na primjenljivost poststrukturalističkih paradigmi u filmologiji. Film će se komparativno promatrati prema književnosti i drugim umjetnostima. Cilj kolegija je uputiti studente u područje filmologije, teorije filma i osnove teorije medija. Studenti se upoznaju s posebitostima filma kao medija te s čimbenicima sličnosti i razlike u odnosu na umjetničke postupke i medij književnosti.
Literatura
Ime predavača naknadno
OSNOVE TEORIJE KNJIŽEVNOSTI, 2+1, teorijski kolegij
(četvrtkom 10-12 sati, A-214)
Kolegij je uvodnog karaktera, namijenjen studentima prve godine, a svrha mu je upoznavanje s osnovnim problemima, područjima, terminologijom i razvojem teorije književnosti. Tokom godine u osnovnim će crtama biti prikazana područja proučavanja književnosti: tradicionalni izvori proučavanja književnosti (poetika, kraći pregled povijesnih poetika, retorika); osnovni problemi povijesti književnosti; klasifikacija književnosti i osnovni rodovi i vrste; versifikacija; teatrologija; odnos teorije književnosti i drugih srodnih disciplina; utjecaj lingvistike na razvoj suvremene teorije književnosti; metodologija proučavanja književnosti i glavni pravci suvremene teorije književnosti.
Literatura
II. GODINA
dr.sc. Boris Senker, red.prof.
POVIJEST KAZALIŠTA, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
(utorkom 8-10 sati; A-214)
Na predavanjima i seminarima u prvom semestru bit će riječi o povijesti kazališta kao teatrologijskoj disciplini, o građi i izvorima za povijest kazališta, napose o njihovoj pouzdanosti i selekciji, te o granicama kazališne umjetnosti, njezinim vezama s književnosti i drugim izvedbenim umjetnostima, obredima i igrom. Nakon toga govorit ćemo o kazalištu 'zapadnoga kulturnog kruga' i njegovoj povijesti, odnosno 'velikim kazališnim epohama' od antike do postmodernizma.U drugom semestru posvetit ćemo se različitim pristupima povijesti europskoga i američkoga dramskog kazališta (S. Damico, J. Duvignaud, S. Melchinger, E. Fischer-Lichte) te načinima sužavanja povijesnih pregleda na nacionalna kazališta, npr. hrvatsko (N. Batušić) i slovensko (D. Moravec), pojedine kazališne vrste, npr. tragediju (G. Steriner), komediju dell'arte (P. L. Duchartre) i plesno kazalište (S. J. Cohen), djelatnosti, npr. režiju (E. Braun, M. Schino) i scenografiju (L. Simonson, M. Misailović) te povijesna razdoblja i stilove, npr. avangardu (Ch. Innes) i 'postdramski teatar' (H.-T. Lehmann).
Literatura
dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.
ESTETICIZAM, 2+1, općepovijesni i poredbenopovijesni kolegij
(četvrtkom 16-17.30 sati, A-214)
Termin «esteticizam» sve je šire prihvaćen kao književnopovijesni periodizacijski pojam, najčešće s namjerom da se njime obuhvati nekoliko književnih i umjetničkih strujanja iz razdoblja između realizma i avangarde (simbolizam, prerafaelitizam, neoromantika, impresionizam, secesija) koja se suprotstavljaju naturalističkim tendencijama. Esteticistička književnost temelji se na pretpostavci o nadmoći estetičke prakse nad pragmatičkim oblicima ljudske djelatnosti kao i na vjeri u mogućnost da umjetnost u životu pojedinca i društva postane temelj praktičnoga, osjećajnoga i spoznajnoga odnosa prema svijetu te time stekne status kakav u starijim društvima pripada filozofskim i religijskim svjetonazorima.
U kolegiju će biti riječi o osnovnim idejama esteticističke filozofije umjetnosti, kako su ih predstavili protagonisti ili inspiratori pokreta (Gautier, Baudelaire, Nietshe, Wilde), o formalnim obilježjima, tematskim interesima i o svjetonazorskim implikacijama esteticističke književnosti i o tretmanu esteticizma u književnoj kritici i znanosti o književnosti. Kolegij uključuje analizu važnijih poetskih i proznih djela esteticističkih obilježja, u čemu će, pisanjem seminarskih radnja i izlaganjem, doći do riječi i polaznici. Kako esteticizam nije samo književna, nego i općeumjetnička tendencija, polaznici će biti upoznati i s njegovim ostvarenjima na području likovne i glazbene umjetnosti.
dr.sc. Andrea Zlatar, izv.prof.
ANTIČKA I SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST, 2+1, općepovijesni kolegij
(utorkom 15.30 - 17; A-214)
Kolegij «Antička i srednjovjekovna književnost» bavi se prvim dvama velikim književnopovijesnim razdobljima, koji obuhvaćaju oko 2500 godina. Prvi dio kolegija bit će posvećen temeljnim pitanjima periodizacije književnih razdoblja i problemima unutarnje periodizacije unutar dugotrajnih epoha. U radu na književnopovijesnom materijalu sagledat će se problemi poetičke i estetičke identifikacije, kao i žanrovske klasifikacije određenoga razdoblja. Genološka analiza obuhvatit će kako dominantne književne vrste (ep, tragedija, lirika) tako i one marginalne (roman, kraće pripovjedne forme). S jedne strane, u tom će poslu biti korištene antičke i srednjovjekovne retorike i poetike, a s druge suvremene književnoteorijske i historiografske analize antičke i srednjovjekovne književnosti. Posebna pažnja bit će posvećena uspostavljanju «institucije» književnosti u tim razdobljima, načinima njezine distribucije i socijalnim funkcijama. Naposljetku, ispitat će se modeli tradiranja antičke književne baštine u srednjovjekolju, otvorena pitanja kontinuiteta i diskontinuiteta pojedinih književnih oblika.
dr.sc. Dean Duda, izv.prof.
POPULARNE FIKCIJE, 2+1, teorijski kolegij
(utorkom 12-14 sati; A-214)
Kolegij obuhvaća pregled područja koje se u tradiciji proučavanja popularne kulture obično naziva popularnim fikcijama, odnosno analizu načina njihove proizvodnje, distribucije i potrošnje/čitanja. Obrađivat će se kulturnopovijesni i teorijski problemi vezani uz popularnu književnosti, njezine žanrove i ideologiju, kao i njezina povezanost s popularnom televizijom i načinima televizijske reprezentacije identiteta (rodnog, nacionalnog, dobnog itd.). Analizirat će se i tzv. ženski žanrovi u različitim medijima, kao i fikcija za djecu i način proizvodnje djetinjstva, a obradit će se i glavni teorijski doprinosi proučavanju područja u 20. stoljeću.
mr.sc. Tomislav Brlek, asistent
T.S. ELIOT I SUVREMENA TEORIJA, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
(ponedjeljkom 14-16 sati; A-214)
Oslanjajući se na formalističke, strukturalističke, semiotičke, hermeneutičke i dekonstrukcijske pristupe pojmovima teksta, autora, kritike i tumačenja, kolegij će nastojati pjesničke, kritičko-teorijske te filozofske tekstove T.S.Eliota (1888-1965) interpretativno kontekstualizirati unutar konstelacije koja u prvi plan dovodi aspekte Eliotova djela što su ih ranija tumačenja, zasnovana na postulatima tzv. anglo-američke “nove kritike” ili historističko-pozitivističkog pristupa književnom i kritičkom tekstu, nedovoljno uočavala ili potpuno ignorirala (pragmatizam, indijska te zapadna filozofija, američko i europsko kulturno i misaono nasljeđe, diskurzivne strategije). Usredotočavanjem na genealogiju teorijskih koncepata kao što su radikalna anti-sistematičnost teorijskog mišljenja, određenje književnog djela kao jezičke tvorevine, a autora kao funkcije djela ( impersonalnost ili “smrt” autora), dijalektičko poimanje odnosa nasljeđa i sadašnjosti, epistemološki relativizam tumačenja smisla i značenja u okvirima recepcijskih kontekst a u neprekidnom mijenjanju (kontekstualiziranost i utjelovljenost uvida, nužnost interpretanta za svako značenje), te kritička društvena uloga estetskoga temeljena na njegovu negativnom određenju, nastojat će se ukazati na višestruku dinamičku povezanost i međuovisnost kako različitih vidova Eliotova rada, tako i pojedinih “razdoblja” njegova stvaralaštva, za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su pretežno izdvajala određene aspekata ili djela. Cilj je kolegija revalorizacija ukupnog Eliotovog rada s obzirom na kritičko-teorijske uvide s kojima se ono dosada nedovoljno dovodilo u vezu, što bi, uz reinterpretaciju Eliotovih tekstova, trebalo ukazati i na bliskost nekim interpretativnim načelima suvremene književne teorije.
Literatura
dr.sc. Slaven Jurić, asistent
HRVATSKA MODERNA LIRIKA U EUROPSKOM KONTEKSTU, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
(srijedom 14-15.30; A-214)
Suvremeno shvaćanje modernizma. Europsko i hrvatsko društvo i kultura na kraju 19. i u prvoj trećini 20. stoljeća. Razvoj hrvatskoga pjesništva od Matoša do Ujevića. Kozmopolitizacija hrvatske lirike. Francuski parnas i simbolizam kao ishodišta. Esteticizam i avangarda u hrvatskoj lirici. Moderna i ekspresionizam u hrvatskoj lirici. Grad i krajolik u modernoj lirici. Slobodni stih. Pjesma u prozi. Hibridni lirski žanrovi (Krležine Simfonije ). Kl j učne pjesme i pjesnici razdoblja (Matoš, Vidrić, Begović, Kamov, Krleža, Šimić, Ujević, Nazor).
Literatura
mr.sc. Nikica Gilić, asistent
FILMSKA NARACIJA, 2+1, teorijski kolegij
(četvrtkom 14-16 sati, A-214)
Kolegij će obuhvatiti pripovijedanje kao transmedijski fenomen, ukazujući na temeljne odrednice teorije pripovijedanja, odnosno književnoteorijske tradicije (ruski formalizam, naratologija, itd.), ukratko naznačujući mogućnosti tipologije pripovijedanja. Potom će filmska naracija biti uspoređena s naracijom u književnom i drugim medijima (npr. kazališni/izvedbeni medij, strip i radio), te će biti obrazložene ključne specifičnosti filmskoga pripovijedanja, kao i specifičnosti teorije filmskoga pripovijedanja. Obradit će se i neke moguće tipologije filmskoga pripovijedanja, odnosno pripovjedačke tehnike i glavni stilovi nijemoga te zvučnoga filma (s osobitim naglaskom na koncepcije klasičnoga i modernističkoga stila/ova), kao i problem pripovijedanja u novijim audio-vizualnim medijima (TV, interaktivni mediji). Cilj je kolegija usustaviti studentsko znanje o naraciji i obraditi ključne značajke filmske naracije, potom osposobiti studente za prepoznavanje različitih tipova filmskoga narativnog izlaganja te ocrtati važnije sustavne metodološke referentne okvire kritičke, stručne i znanstvene analize narativnih filmova, a ti su okviri primjenjivi i za znatan dio pripovijedanja u drugim audiovizualnim medijima.
Literatura
III - IV GODINA
dr.sc. Milivoj Solar, red.prof.
KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI, 2+1, teorijski kolegij
(petkom 10-12 sati, A-214)
Temeljni problemi i tipovi klasifikacije književnosti. Klasifikacija i interpretacija. Dijakronijska i sinkronijska klasifikacija; periodizacija i genologija. Načela genološkog razvrstavanja: morfološke i tipološke klasifikacije. Terminološka pitanja. Lirika, epika i dramatika: poezija, proza i drama. Temeljne dihotomije: usmena i pisana književnosti, poezija i proza, «visoka» i trivijalna književnost. Gnoseološki, epistemološki i književnoteorijski problemi klasifikacije.
Literatura
dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.
HRVATSKI FILM, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
(ponedjeljkom 10-12 sati, A-214)
Povijesne, ekonomske, socijalne, političke i kulturalne uvjetovanosti pojave i razvoja filma i kinematografijskih djelatnosti u Hrvatskoj. Hrvatski film u kontekstu događanja u jugoslavenoskom i europskom filmu. Pitanja periodizacije (pioniri, nijemi film, zvučni film, novo doba/film i drugi mediji/; hrvatski film i promjene društvenog uređenja i nacionalnog statusa), kronološki pregled. Reprezentativne teme, stilske orijentacije, žanrovi i vrste (igrani, dokumentarni, animirani i eksperimentalni film). Najznačajniji autori i djela. Hrvatski film u kontekstu drugih umjetničkih djelovanja u Hrvatskoj. Hrvatski film i druge audiovizualne discipline (televizija, radio, video art, multimedijske izvedbe). Kritika i teorija filma. Organizacija hrvatske kinematografije. Profesionalni i amaterski film. Veze s inozemstvom – koprodukcija, smotre, inozemna recepcija hrvatskog filma.
dr.sc. Ante Peterlić, red.prof.
FILMSKE STILSKE EPOHE, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
(petkom 8-10 sati; A-214)
Osnove proučavanja povijesti filma (pristupi i historiografske metode) i razvoj filmske historiografije. Ideja «paralelnih» i «aspektualnih» povijesti filma. Odrednice povijesti filma: nasljeđe drugih umjetnosti, autonomni razvojni elementi, uloga razvoja filmskih tehnologija i srodnih medijskih disciplina, društvenopolitički kontekst postojanja i razvoja filma. Pitanja periodizacije povijesti filma (preteče izuma filmske tehnologije, nijemi film, zvučni film, novo doba(film i novi mediji/). Pregled povijesti filma s naglaskom na najznačajnijim stilskim epohama, strujama i pravcima, nacionalnim kinematografijama te žanrovima i njihovim evolucijama i autorskim doprinosima. Najznačajniji autori i filmovi. Relacija teorija filma i kritika – filmsko stvaralaštvo.
dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.
LIBRETO KAO KNJIŽEVNA VRSTA, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
(četvrtkom 12-14 sati)
Libreto (tal. libretto = «knjižica») tekstovni je predložak operne umjetnine. Najčešće ima oblik drame u stihu, a razvio se iz tradicija kasnorenesansne dramske književnosti. U njegovu višestoljetnom razvoju mijenjao se njegov odnos prema dramskim vrstama i njegova uloga u cjelini opernoga djela. U kolegiju će se najprije ukratko prikazati vrstovne karakteristike libreta, koje stoje u vezi s uglabljenjem (sažetost, kompozicijska isprekidanost, statičnost radnje, polimetrična versifikacija), a zatim će se, uz osvrt na odgovarajuće primjere, pratiti povijesne mijene libreta u kontekstu razvoja operne umjetnosti.
Težište će biti na djelima poznatijih libretista (Rinuccini, Quinault, Zeno, Metastasio, Calzabigi, da Ponte, Wagner, Hofmansthal) i na opernim povijesnim vrstama (melodrama, lirska tragedija, opera seria , opera buffa , romantična opera, glazbena drama, nacionalna opera, literarna opera, ekspresionistička opera, glazbeno kazalište). Budući da se funkcija i vrijednost libretističkoga teksta očituju u njegovoj interakciji s glazbom, predviđeno je da se u kolegiju slušaju i ulomci iz opernih djela, a po mogućnosti i cijele opere. U izbor ulaze sljedeća djela: Monteverdi, La favola d'Orfeo ; Lully, Armide ; Scarlatti, Griselda ; Händel, Giulio Cesare in Egitto ; Pergolesi, La Serva padrona ; L'Olimpiade ; Gluck, Orfeo ed Euridice ; Mozart, Don Giovanni; Die Zauberflöte ; Weber, Der Freischütz ; Verdi, La Traviata ; Wagner, Tristan und Isolde ; Musorgski, Boris Godunov ; Debussy, Pelléas et Mélisande ; Strauss, Elektra ; Berg, Wozzek ; Glass, Akhnaten .
dr.sc. Boris Senker, red.prof.
SUVREMENA EUROPSKA DRAMA I KAZALIŠTE, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
(četvrtkom 8-10 sati; A-214)
Na početku kolegija upoznat ćemo se s različitim modelima organizacije i financiranja kazališne umjetnosti u zapadnoeuropskim zemaljama, kao i s problemima s kojima se poslije 1990. suočavaju kazališta u tzv. 'tranzicijskim' zemljama. Nakon toga govorit ćemo o najvažnijim oblicima suradnje i razmjene (zajednički projekti, gostovanja, festivali) i širenja i pohranjivanja informacija (simpoziji, časopisi, televizija, video, Internet, CD).
Čitajući dramske tekstove koji su postali nezaobilazni na repertoaru kazališta u proteklih četvrt stoljeća (autori: T. Bernhardt, D. Dukovski, X. Durringer, B. Friel, I. García May, J. Glowacki, E. Jelinek, S. Kane, B-M. Koltes, N. V. Koljada, M. von Mayenburg, M. Ravenhill, B. Srbljanović, G. Tabori, E. Walsh i dr.), usredotočit ćemo se na dominantne teme i probleme (npr. identitet, rubne društvene skupine, nasilje, kraj idealizma, kriza obitelji).
Literatura
dr.sc. Gordana Slabinac, red.prof.
POVIJESNA POETIKA ROMANA, 2+1, općepovijesni kolegij
(četvrtkom 18-19.30; A-214)
Naslovljeni kolegij koncipiran je tako da obuhvati kretanja u romanesknoj produkciji od renesanse do današnjih dana. U kolegiju će se raspravljati o različitim poetikama proze u pojedinim književnim razdobljima slijedom renesansa, barok, manirizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam, modernizam, avangarda, postmodernizam. Ideja vodilja je da se pokaže kako određeno književno razdoblje proizvodi i tumači roman (roman po sebi i roman o sebi), odnosno, koji su i kakvi su uvjeti nastanka romanesknog diskursa, i kako roman, kao novouspostavljena vrsta u ranijim razdobljima reflektira o svom poslu, te kakve sve mijene prolazi njegova poetika u kasnijim razdobljima. U dogovoru sa studentima provodit će se tehnike rada u seminaru (pisanje eseja, referati, seminarske vježbe i sl.), a također ćemo dogovorno napraviti izbor tekstova koje bi valjalo proučiti.
Literatura
dr.sc. Andrea Zlatar, izv.prof.
SREDNJOVJEKOVNO PRIPOVIJEDANJE, 2+1, općepovijesni kolegij
(utorkom 14 - 15.30; DVORANA I )
Kolegij «Srednjovjekovno pripovijedanje» bavit će se modelima i tipovima srednjovjekovne naracije u književnom, historiografskom, religioznodidaktičkom i filozofskom diskursu. Nakon uspostave okvirnog žanrovskog sustava srednjovjekovnih narativnih oblika (ep, roman, priča, bajka, basna, biografija, hagiografija, autobiografija, historiografija....) pristupit će se identificiranju specifičnih osobina pojedinih narativnih modela, te odnosa između tematološkog i naratološkog sloja. Posebna pažnja bit će posvećena tipovima distribucije motiva u različitih vrstama, te genološkim, hijerarhijskim odnosima koje se uspostavljaju između književnih žanrova. Porijeklo motiva i narativnih modela ispitat će kako u odnosu na prethodno, antičko razdoblje, tako i prema medijevalnoj narodnoj književnoj baštini. Naratološke analize bavit će se pitanjima statusa pripovijedača, načina kompozicije i konstrukcije fabule, modelima oblikovanja likova i karaktera. Naratološka analiza bavit će se i rubnim oblicima, u kojima se miješaju različite pripovjedne prakse s refleksivnom i argumentacijskom konstrukcijom diskursa. Naposljetku, srednjovjekovno pripovijedanje bit će ispitano i s obzirom na odnos faktičkog i fikcionalnog, to jest, realističkog i fantastičkog modela oblikovanja tekstualne stvarnosti.
dr.sc. Dean Duda, izv.prof.
KNJIŽEVNOST I KULTURA PUTOVANJA, 2+1, teorijski, općepovijesni i poredbenopovijesni kolegij
(srijedom 8-10 sati; A-214)
Kolegij obuhvaća strukturiranje i pregled postdiscplinarnog područja kulture putovanja koje povezuje niz različitih polja u rasponu od turizma do književnosti. Osnovna je namjera razmatranje uloge književnosti u području, osobito putopisa i fikcionalnih tekstova koji tematiziraju putovanje. Nakon povijesnog pregleda fenomena, posebna će se pozornost posvetiti razdobljima nakon polovice 19. stoljeća kad započinje demokratizaciji putovanja, masovniji turizam, sustavna proizvodnja slobodnog vremena, odmora i dominacija potrošnje, i kad se javljaju njima sukladni oblici tekstualnosti. Obradit će se ključni tekstovi iz područja povijesti, antropologije i sociologije putovanja i turizma (MacCannell, Urry, Koshar, Clifford), niz književnih putopisa koji problematiziraju razliku između 'konfekcijskog/masovnog' i 'autentičnog' putničkog iskustva u domaćoj i europskoj tradiciji, kao i televizijska artikulacija putovanja.
dr.sc. Željka Matijašević, doc.
FEMINISTIČKA TEORIJA, 2+1, teorijski kolegij
(ponedjeljkom 12-14 sati, A-214)
Kolegij će se baviti razjašnjavanjem brojnih postojećih feminizama - liberalnog, radikalnog, marksističkog te postmodernog, s njegovim brojnim inačicama kulturalnog, multikulturalnog, rodnog ili „ružičastog“ feminizma te razlikovanjem feminizma „jednakosti“ i feminizma „razlike“. Obuhvatit će se povijest feminizma preko podjele na tri generacije feministica uz čitanje djela najvažnijih predstavnica pojedine generacije. Razmatrat će se odnos feminističke teorije prema suvremenim dekonstrukcijskim teorijama roda (J. Butler). Posebna pozornost bit će posvećena odnosu psihoanalize i feminizma kroz radove Freuda, Lacana, Mitchell/Rose, Chodorow te francuskih feministica Cixous, Irigaray i Kristeve.Također će se razmatrati djela kritičarki feminizma poput C. Paglie i Christine Hoff-Sommers te odnos feminizma i maskulinizma.
Literatura
dr.sc. Cvijeta Pavlović, viši asistent
HRVATSKA GALANTNA LIRIKA U EUROPSKOM KONTEKSTU, 2+1, općepovijesni i poredbenopovijesni kolegij
(srijedom 15.30-17 sati; A-214)
Kolegij obuhvaća pregled dijela europske ljubavne lirike, koju nazivamo galantnom. Pjesnička su joj sredstva istovjetna ljubavnoj lirici, ali njezino emotivno područje nije žudnja, nego čežnja. Više je razloga zbog kojih je vrijedno razmatrati galantnu liriku: dosad je u historiografskim pregledima zapostavljana i omalovažavana u korist drugih žanrova; potom, u hrvatskoj je književnosti vrlo raširena i ima kontinuitet od trubadura i petrarkizma do Luke Paljetka, Jakše Fiamenga i Zlatana Stipišića Gibonnija; zatim, ima snažan europski kontekst; te konačno, u suvremenoj književnosti postmodernizma došlo je do obnove tradicionalnih oblika: sve je više ljubavnih sastava, soneta, sestina, balada, kancona i «šlagera», u kojima je primjetna ponovna platonizacija ljubavi i spiritualizirane ljepote. Tradicijski smjerokaz europskoga zajedništva upravo je galantna lirika.
Literatura
dr.sc. Slaven Jurić, asistent
PROZA ROMANTIZMA, 2+1, općepovijesni kolegij
(utorkom 10-12 sati, A-214)
U kolegiju bi se opisali glavni tokovi romantičke proze u europskim okvirima uz osvrt na različite predromantičke impulse (Rousseau, Sturm und Drang , gotski roman...). Težište bi isprva bilo stavljeno na izmijenjenu funkciju književnosti i imaginacije (temelji romantičke poetike, romantička teorija i praksa), a zatim na pojedine žanrove romantičke proze (roman, novela, umjetnička bajka, ispovijesti, manifesti, hibridne vrste). Uloga romantičke ironije. Romantički junak i lik u romantičkoj prozi. Odnos romantičke proze prema drugim književnim vrstama u romantizmu. Određena pozornost bit će usmjerena i na tekstove ideološkoga karaktera (religijski revival , konzervativni i utopijski politički programi).
Literatura
mr.sc. Tomislav Brlek, asistent
BAHTIN I ROMAN, 2+1, teorijski i općepovijesni kolegij
(utorkom 14-15.30; A-214)
U kolegiju će se teorija romana ruskog mislioca M.M. Bahtina pokušati osvijetliti analizom njenih eksplicitnih i implicitnih aspekata – pri čemu će posebna pozornost biti posvećena pojmovima kao što su kronotop, karneval, iskaz, polifonija, raznorječje, dijalogizam i intertekstualnost – na podlozi komparativnog čitanja drugih koncepcija književnosti općenito i romana posebno, ostvarenih u radovima Lukácsa, Fryea, Barthesa i Kristeve. Tako izvedene teorijske postavke nastojat će se zatim interpretativno omjeriti o tekstove romana Don Quijote Miguela de Cervantesa, Ja, vrhovni Augusta Roa Bastosa, Orkanski visovi Emily Brontë, Evgenij Onjegin Aleksandra Puškina i Ime ruže Umberta Eca.
Literatura
dr.sc. Lada Čale Feldman
METATEATAR, 2+1, teatrološko-filmološki kolegij
(ponedjeljkom 8-10 sati; A-214)
Metateatar je specifičan odvjetak niza dodirnih fenomena koje teorija književnosti, poglavito proze, nastoji obuhvatiti terminima kao što su metatekstualnost, autotematizacija, autoreferencijalnost, autorefleksivnost, meta- ili hipo-dijegeza, mise-en-abyme, metalepsa.Stoga će se razmotriti njihova analitička djelotvornost kada je u pitanju teorijska eksplikacija drame u drami; igre u igri; teatra u teatru, sintagmi koje u različitim nacionalnim teatrološkim tradicijama prekrivaju isto polje problema uspostave višestrukih kazališnih okvira, naglašavajući i različite fokuse tog strukturnog postupka; na fikcijski status, reprezentacijsku ili performativnu sastavnicu kazališnog događaja – i to bilo da je riječ o strategiji koja se očituje u dramskom tekstu ili da je ona razvidna u konkretnoj kazališnoj izvedbi. Analize pojedinih dramskih djela zapadnoeuropskog, ali i hrvatskog kulturnog kruga, te predstavâ, performansâ i multimedijalnih izvedbi, pa i filmskih ekranizacija metateatarski ustrojenih predložaka, grupirat će se oko nekoliko problemski okosnica: metateatra kao ontološke, etičke i epistemološke metafore; teatra svijeta, kao poetičko-polemičkog te stoga periodizacijskog signala ili kao implicitne teorije sistema, naime teorije dramskog i kazališnog medija; metateatra i koncepata «romantičke ironije», intertekstualnosti i metaleptičkog prekoračenja: metateatra i implicitne kulturne, političke, napose feminističke, kulturnostudijske i postkolonijalne kritike. Kolegij zahtijeva barem pasivno znanje dvaju stranih jezika, redovitu pripremu zadane primarne građe, referat iz sekundarne literature te sudioništvo u diskusiji.
Literatura