Odsjek za komparativnu književnost

Arhivirani popisi literature za kolegije od 2001. do 2005. nalaze se ovdje.

Opis kolegija - akademska godina 2001/2002.

Razdoblja književne povijesti
dr. Andrea Zlatar, izv. prof.
Uvodni dio kolegija posvećen je osnovnim problemima književne historiografije i metodologije književne povijesti. Razmatraju se načela i temeljni pojmovi književne historiografije: ideja dijakronije i razvoja književnosti, problemi imenovanja, podjela na periode (vremenske odsječke različite duljine) i načini izmjene književnih razdoblja. U povijesnom slijedu prikazuju se sva temeljna književnopovijesna razdoblja: antika, srednjovjekovlje, humanizam, renesansa, manirizam, barok, klasicizam, romantizam, realizam, modernizam, postmodernizam. U pristupu svakom književnom razdoblju postavljaju se pitanja o pripadnoj poetici (implicitnoj ili eksplicitnoj), kao i prevladavajućem žanrovskom sistemu i paradigmatskim djelima/autorima.. Cilj kolegija je uputiti studente u opsežan materijal povijesti književnosti, s naglaskom na njegovu klasifikaciju u dijakronijskom nizu. Namjera kolegija je osposobiti studente za prepoznavanje relacija pripadnosti pojedinih književnih tekstova određenom književnopovijesnom razdoblju.

Analiza književnog djela
dr. Milivoj Solar, red. prof.
Kolegij obuhvaća probleme analize književnog djela u povijesti proučavanja književnosti, od stare retorike i poetike, preko pozitivizma do strukturalizma i poststrukturalizma. Obrađivat će se temeljni pojmovi i pretpostavke analize u retorici, filologiji i hermeneutici, kao i metode analize u suvremenim književnim teorijama: formalizmu, strukturalizmu, psihoanalitičkoj kritici, interpretaciji, dekonstrukciji. U dogovoru sa studentima radit će se na primjerima analize poezije, proze i drame. Cilj kolegija je uputiti studente u temeljni književnoteorijski aparat kojim raspolaže kako tradicionalna poetika tako i dvadesetostoljetna metodologija analize književnog teksta. Studenti će se osposobiti za primarnu analizu književnih tekstova, ovisno o njihovoj žanrovskoj pripadnosti i književnopovijesnim koordinatama.
literatura (rtf dokument)

Uvod u teoriju stiha
dr. Zoran Kravar, red. prof.
U kolegiju će se govoriti o različitim pristupima stihu (stih kao oblik, kao estetički stimulus, kao znak i kao književnopovijesna pojava), o njegovu odnosu prema govoru, o sastavnicama stihovnoga ustroja (strofa, redak, slogovne jedinice) i njihovim odnosima (inkluzija, podudarnost). Bit će riječi i tipologijama stiha i o pojedinim versifikacijskim sistemima (kvantitativni, slogovni, naglasno-slogovni, naglasni i slobodni stih). Svrha je kolegija upoznati slušače s osnovnim strukturalnim obilježjima stihovno ustrojena govora, s različitim mogućnostima gradnje stihovnoga ritma i osposobiti ih da se instrumentima metričke analize posluže u cjelovitoj analizi pjesničkoga djela.

Nova čitanja realizma
dr. Željka Matijašević, viši asist.
Kolegij će se baviti stilskom formacijom realizma i njegovim reprezentativnim žanrovima, romanom i novelom, te će ponuditi književno-znanstvene paradigme čitanja realizma u dvadesetom stoljeću. Preko tumačenja djela Balzaca, Dickensa, Flauberta, Gončarova, Stendhala, Thackeraya i Tolstoja bit će ponuđena lepeza mogućih čitanja književnog realizma. Raspon tumačenja kretat će se od Auerbachova idiosinkratičkog čitanja, preko formalističkog pristupa V. Šklovskoga, Lukácseva marksističkog pristupa; Iserove recepcijeske teorije i Barthesova strukturalizma, do suvremenijih osvrta na realizam preko dekonstrukcije (J.Hillis Miller, P. de Man), psihoanalize (L. Bersani, Sh. Felman, T. Tanner) i feminističkih teorija roda (N. Schor). Cilj kolegija je dvojak: uputiti studente u reprezentativna djela te književnopovijesne formacije, kao i upoznati ih s temeljnim književnoteorijskim modelima analize realističke proze. Takav pristup osposobit će studente kako za tekstualnu analizu realističkih predložaka, tako i za teorijsku konstrukciju poetičkih načela toga književnog razdoblja.
literatura (rtf dokument)

Novovjeki roman do realizma
Tomislav Brlek, ml. asist.
Kolegij se bavi narativnim strategijama u europskom romanu prije nastanka realističke paradigme. U središtu analize su primjeri šest reprezentativnih tekstova: Cervantesova Don Quijotea, Princeze od Clèvesa Mme de Lafayette, Sterneova Tristrama Shandyija, Diderotova Jacquesa fatalista, Orkanskih visova Emily Brontë i Puškinova Evgenija Onjegina. Pristupi i metode kojima će se analizirati tekstovi zasnivaju se na teorijskim pretpostavkama formalizma, strukturalizma, naratologije i semiotike. Upoznati studente s romanima koji razvijaju različite narativne strategije i usmjetriti pažnju da sam čin pripovijedanja, u kojemu se angažira čitatelj i narušava referencijalna iluzija. Na taj se način upozorava na kontinuitet ne-mimetičke pripovijedne tradicije u Europi, koja je zakrivena velikim utjecajem realističkog romana.

Osnove teorije književnosti
David Šporer, ml. asist.
Kolegij u osnovnim crtama obrađuje tradicionalne i suvremene pristupe u proučavanju književnosti. Pored tradicionalnih oblika i izvora proučavanja književnosti (poetika, kraći pregled povijesnih poetika, retorika) prvi semestar posvećen je osnovnim disciplinarnim razgraničenjima, kategorijama i problemima u proučavanju književnosti (versifikacija, teatrologija, klasifikacija književnosti i osnovni rodovi i vrste, problemi književne klasifikacije, problemi komparativne književnosti i povijesti književnosti i sl.).Drugi semestar posvećen je razmatranju odnosa teorije književnosti i drugih srodnih disciplina, utjecaju lingvistike na metodologiju proučavanja književnosti i razvoj teorije književnosti s naglaskom na glavne pravce suvremene teorije književnosti. Kolegij je uvodnog karaktera i namijenjen je ponajprije studentima prve godine. Svrha kolegija upoznavanje je studenata s osnovnim područjima i kategorijama teorije književnosti, čime se omogućuje stjecanje temeljnih informacija i pregled različitih problema koji se podrobnije obrađuju u okviru drugih uže specijaliziranih kolegija komparativne književnosti.
literatura (rtf dokument)
 
Parodija kao intertekstualni žanr
dr. Gordana Slabinac, izv. prof.
U prvom semestru rasprava će se voditi o pojmu intertekstualnosti i o pojmu parodije te o njihovu statusu i značenju u suvremenoj književnoteorijskoj terminologiji. Rad u drugom semestru usmjerit će se na to kako je parodijska problematika tretirana u različitim razdobljima književne povijesti s osobitim težištem na djelima moderne literature. Tumačenje parodije kao intertekstualnog žanra trebalo bi omogućiti studentima da razluče parodirano od parodirajućeg, odnosno, da uoče i razumiju značenje dvostruke parodijske kodiranosti.

Hrvatska književnost XVI. stoljeća u europskom kontekstu
dr. Pavao Pavličić, red. prof.
U kolegiju će se dati prikaz međunarodnog konteksta hrvatske književnosti XVI. stoljeća. Opisat će se - i primjerima ilustrirati - glavne poetičke tendencije, renesansne i manirističke. Ocrtat će se žanrovska situacija i njezine mijene. Prikazat će se metrička situacija i osobine važnijih stihova. Proučit će se glavni autorski opusi i analizirati najvažnija djela u hrvatskoj šesnaestostoljetnoj književnosti i u odnosu na europski kontekst. Kolegij bi trebao postići dvoje: upoznati studente s glavnim autorima i opusima našega XVI. stoljeća i uputiti ih u glavne probleme komparativne povijesti književnosti te u metodologiju koja se u toj disciplini rabi.

Krležini romani u europskom kontekstu
dr. Dean Duda, doc.
Kolegij obuhvaća romaneskni opus Miroslava Krleže (Tri kavaljera Frajle Melanije, Vražji otok, Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave), njegove izvedbene pripovjedne strategije u kontekstu srodnih pojava i postupaka u europskoj modernoj književnosti. Uz pregled povijesti romana u hrvatskoj književnosti, obrađivat će se ključne smjernice u razvitku modernoga europskog romana, njegovi primjerni pojavni oblici i reprezentativni tekstovi (Proust, Mann, Rilke, Joyce, Kafka, Sartre i dr.). Osnovni naratološki okvir analize proširit će se problemima ideologije, reprezentacije i modernističke kulturalne prakse. Cilj kolegija je, s jedne strane, upoznavanje studenata s modernim romanom i njegovim pojavnim oblicima preko najznačajnijega romanesknog opusa u hrvatskoj književnosti, a s druge usvajanje naratološkoga modela analize pripovjednog teksta.
literatura (rtf dokument)

Književni pravci XVII. stoljeća
mr. Cvijeta Pavlović, asist.
Kolegij će prikazati dva velika stilska pravca koja se javljaju u XVII. stoljeću: barok i klasicizam. Povijesni pristup vodit će računa o kronologiji i nacionalnim specifičnostima europskih književnosti s naglaskom na karakterističnim književnim oblicima. Definicije ključnih pojmova (agudeza, concetto, wit, marinizam, gongorizam, precioznost, jansenizam, libertinstvo) pomoći će u razgraničavanju književnih poetika i problemskom iščitavanju opusa najznačajnijih predstavnika književnosti XVII. stoljeća: Marino, Chiabrera, Bunić, Gundulić, Palmotić, Vega, Molina, Calderón, Góngora, Quevedo, Corneille, Molière, Racine, Pascal, Boileau, Bergerac, Milton, Dryden. Omogućiti studentima rad na stilskoj i strukturnoj analizi tekstova najvećih predstavnika europskih književnosti XVII. stoljeća te otvaranje mogućnosti za nova kritička propitivanja književnih kanona. Studenti će biti osposobljeni za primjenu različitih analitičkih teorija i nomenklature na tekstove starije književnosti, pri čemu će doći do problematizacije i relativizacije uvriježenih kategorija.

Lirska pjesma
mr. Slaven Jurić, asist.
Kolegij je teorijskoga karaktera te će se, s tim u skladu, pokušati suvremenim instrumentima teorijskoga opisa definirati lirska pjesma, kao govorna poruka i kao književna vrsta. U središtu pažnje bit će različite komponente lirskoga iskaza: redak, strofa, rima, lirski subjekt, adresat, predočena predmetnost kao i cjeline koje se njima oblikuju. Kompozicijska načela lirske pjesme. Prostor i vrijeme lirske pjesme. Funkcije lirske pjesme. Uloga čitatelja. Razmotrit će se i odnos širih cjelina prema lirskoj pjesmi (lirski ciklus, Zbirka, Opus). Svrha je ovoga metodološki zamišljena kolegija upoznati polaznike s novijim pristupima lirskoj pjesmi, odnosno instrumentima njezina teorijskoga opisa. Na temelju poznavanja ključnih komponenti lirskoga teksta i njihovih funkcija u pjesmi polaznicima bi ujedno bio omogućen instrumentarij za analizu ili interpretaciju lirskoga pjesništva. Zbog toga će teorijski aparat biti iskušan na mnogobrojnim primjerima iz različitih epoha i različitih nacionalnih tradicija.
literatura (rtf dokument)

Uvod u filmologiju
Nikica Gilić, ml. asist.
Kolegij predstavlja uvod u filmologiju i teoriju filma. Izučavaju se teorijske škole u kontekstu srodnih disciplina, svojstva medija u odnosu prema srodnim medijima (televizija, video, interaktivni mediji…), te percepcija i recepcija filma. Posebna pažnja obraća se oblicima filmskoga zapisa i njihove funkcije, kao i retorici filmske izražajosti koja dovodi do ustrojavanja filma kao umjetničkog djela. U kolegiju će se koristiti dosezi filmoloških istraživanja te teorijskih pravaca kao što su semiotika i naratologija, uz kratki ostvrt na primjenljivost poststrukturalističkih paradigmi u filmologiji. Film će se komparativno promatrati prema književnosti i drugim umjetnostima. Cilj kolegija je uputiti studente u područje filmologije, teorije filma i osnove teorije medija. Studenti se upoznaju s posebitostima filma kao medija te s čimbenicima sličnosti i razlike u odnosu na umjetničke postupke i medij književnosti.
literatura (rtf dokument)

Postmoderna proza
dr. Milivoj Solar, red. prof.
Kolegij započinje pokušajem određenja postmoderne i posmodernizma, imajući u vidu temeljna razgraničenja prema moderni i modernizmu. Razmatraju se problemi karakterizacije posmodernih proznih tekstova: tehnika postmoderne proze, ključni izvantekstovni odnosi, odnos prema tradiciji i prema trivijalnoj književnosti, te šira kulturološka i duhovnoznanstvena određenja. U kolegiju će se raditi na analizama književnih primjera u dogovoru sa studentima i izboru iz sljedećih autora: Barthelme, Beckett, Borges, Butor, Calvino, Cortásar, Eco, Handke, Fowles, Kundera, Márquez, Nabokov, Pynchon, Robbe-Grillet, Simon, Vonnegut. Cilj kolegija je prezentirati probleme klasifikacije i određenja suvremene književne produkcije. Namjera je studente uputiti u načine identifikacije ključnih tekstualnih osobina i pripovjednih postupaka postmoderne književne proze, u odnosu na paradigme moderne i modernizma.
literatura (rtf dokument)

Film i kazalište
dr. Ante Peterlić, red. prof.
Srodnosti i razlike kazališta i filma - s obzirom na literarne predloške (dramski tekst - scenarij), priroda nastajanja, vrsta gledališnoga doživljaja i izvedbeni elementi. Posebna pozornost posvećuje se specifičnostima uloge redatelja i fenomena glume u oba medija, te usporedbi funkcija auditivnih i vizualnih sastavnica tih medija. Istražuje se (periodizirani) razvoj međusobnih utjecaja, a naročito problematika filmskih prilagodbi dramskih tekstova ili predstava, kao i načini uklapanja filma u kazališne predstave. Kolegij se preporučuje studentima teatrološkoga usmjerenja. Naglasak je na komparativnoestetičkom pristupu u kojemu se uz relaciju film-kazalište tangencijalno pridružuje i širi književni kontekst.

Filmske stilske epohe
dr. Ante Peterlić, red. prof.
Osnove proučavanja povijesti filma (pristupi i historiografske metode). Odrednice povijesti filma: nasljeđe drugih umjetnosti, autonomni razvojni elementi, uloga razvoja filmskih tehnologija i srodnih medijskih disciplina, društvenopolitički kontekst postojanja i razvoja filma. Pitanja periodizacije povijesti filma (preteče izuma filmske tehnologije, nijemi film, zvučni film, novo doba /film i novi mediji/). Pregled povijesti filma s naglaskom na najznačajnijim stilskim epohama, strujama i pravcima, nacionalnim kinematografijama, žanrovima i autorima. Hrvatski film - pregled povijesti te u kontekstu općega razvoja filma. Kolegij se preporuča onima koji su pohađali Uvod u filmologiju i žele proširiti svoje poznavanje filma - iz povijesne perspektive kao i komparativnoestetičke (naglasci na relaciji film-druge umjetnosti).

Poredbena povijest hrvatske lirike
dr. Pavao Pavličić, red. prof.
Hrvatska lirika pratit će se od samih njezinih početaka, pa preko renesansnih, manirističkih i baroknih manifestacija, sve do u moderno doba i do u dvadeseto stoljeće. Analizirat će se motivske i izražajne komponente te poezije, a osobita će se pažnja posvećivati međunarodnom kontekstu naše lirike, kao i relacijama što ih ona uspostavlja prema drugim književnim vrstama. Prikazati kontinuitet hrvatske lirike kroz stoljeća i upoznati studente s glavnim problemima znanstvenoga rada s takvom materijom, kao i s metodologijama koje se pri tome rabe.

Književni i ideološki antimodernizam
dr. Zoran Kravar, red. prof.
Konzervativna kritika moderne civilizacije svjetonazorski se učvrstila i institucionalno organizirala nakon ciklusa građanskih revolucija (»revolucionarna godina«, talijanski Risorgimento, Gründerzeit u Njemačkoj). Očitovala se u nizu manje ili više srodnih i međusobno povezanih ideoloških projekata, a anticipacije, odjeci ili sublimacije njezinih misaonih motiva i vrijednosnih predodžaba nalaze se u mnogim filozofskim i književnim tekstovima u rasponu od posljednje trećine 19. stoljeća do danas (Wagner, Nietzsche, Barrès, Sorel, George, D'Annunzio). Cilj je kolegija naznačiti vremenski i geokultunrni opseg antimodernističkoga tekstovnog kompleksa te osvijetliti njegove tipične misaone motive i umjetničke strategije.

Moderne obrade Shakespearea
dr. Gordana Slabinac, izv. prof.
Rad na kolegiju započet će raspravama novih historičara o elizabetskom razdoblju te njihovim tezama o Shakespeareovu opusu. U svjetlu njihova učenja pokušat ćemo, zatim, raspravljati o hrvatskoj renesansnoj književnosti u europskom kontekstu. Nakon takvih osnovnih određenja renesansne književnosti i Shakespeareova djela, glavni interes kolegija bio bi usmjeren na moderne obrade Shakespearea. Od domaćih autora, obrađivat će se I. Brešan, S. Šnajder i L. Paljetak, a od stranih T. Stoppard, Ch. Marowitz i H. Műller. Pokazati kako Shakespeareovo djelo, kroz svoju cjelovremenost, djeluje na različite književne ideje, s osobitim osvrtom na moderne obrade shakespearijanske problematike.

Tragedija: povijest žanra
dr. Andrea Zlatar, izv. prof.
Kolegij prikazuje povijest dramske vrste tragedije od njezina grčkog oblika do suvremenih pitanja o “smrti” tragedije u XX-tom stoljeću. Usporedo će se pratiti razvoj teorijske refleksije o tragediji kao i unutarnje transformacije u dijakroniji samoga žanra. Ključna mjesta u teorijskom slijedu predstavljat će Aristotelova teorija tragedije i njezina recepcija od srednjovjekovlja, preko humanizma i renesanse do francuskoga klasicizma i njemačke teorije klasične umjetnosti. U povijesnom razvoju žanra posebna će se pažnja posvetiti odnosu tragedije i komedije, te odnosu tragedije i građanske drame. Raspravit će se značenjska polja termina “dramsko” i “tragično” izvan uže teatroloških okvira, te zacrtati obrisi razvoja moderne drame i njezina odnosa prema tradicijskom nasljeđu tragedije. Cilj kolegija je uputiti studente u ideju “unutarnje forme” i povijesti jednoga književnog žanra, čija dijakronija nije uvijek paralelna s temeljnim tokovima književnopovijesnih razdoblja. Također, držimo važnim ukazati na funkcionalnost i upotrebivost tradicijski obilježenih pojmova tragičnoga i dramskoga

Teorije popularne kulture
dr. Dean Duda, doc.
Namjera kolegija jest pregled i problemsko propitivanje različitih teorijskih pristupa fenomenu popularne kulture. Obradit će se «iznalaženje popularnog», odnosno povijest popularne kulture kao problema različitih humanističkih znanosti, ponuditi pregled pristupa i osnovnih analitičkih kategorija od frankfurtske škole preko strukturalizma i poststrukturalizma, semiologije do marksizma, kulturalizma, feminizma, kulturalnih studija i postmoderne kulturalne teorije. Osnovne teme obuhvaćaju niz problemskih mjesta kao što su kritički i nekritički kulturni populizam, cirkulacija popularnog, subkulture prakse i popularna kultura, problem elitne kulture, kanonizacija popularnog, žanrovi popularne kulture (od književnosti do televizije), popularna kultura i mediji. Cilj kolegija je uvođenje studenata u teorijski diskurz o popularnoj kulturi, definiranje njezina područja, usvajanje različitih pristupa i njihova kategorijalnog aparata, uz otvaranje središnjih problema lociranih u područje kulturalnih studija.
literatura (rtf dokument)

Psihoanalitička kritika
dr. Željka Matijašević, viši asist.
Kolegij će se baviti (zlo)uporabom književnosti u stvaranju psihoanalitičke teorije. Razmatrat će se frojdovska i lakanovska psihoanalitička paradigma, te preispisivanje psihoanalitičkih obrazaca u Deleuzea i Guatarrija, Derride i Lyotarda. Bit će ponuđena tumačenja zagonetnih figura zapadnoeuropske književnosti, Edipa i Hamleta, i psihoanalitičko čitanje E.A. Poea. Kolegij će ponuditi okvire interpretacije u kojima tumač i njegov predmet zamjenjuju mjesta, razmatrajući Freudovo i Lacanovo čitanje Hamleta, šekspirsko čitanje Freuda, Freudovu i Lacanovu priču o Edipu te edipsku priču o Lacanu. Kolegij će uputiti studente u složene odnose između književnosti i psihoanalize, otvarajući pitanja o opravdanosti psihoanalitičkog tumačenja književnih djela koja prethode otkriću psihoanalize. Kolegij će studente uputiti u ključne pojmove psihoanalitičke kritike i načine njihove primjene na analizu književnog teksta.
literatura (rtf dokument)

Romantička proza
mr. Slaven Jurić, asist.
U kolegiju bi se opisali glavni tokovi romantičke proze u europskim okvirima uz osvrt na različite predromantičke impulse (Rousseau, Sturm und Drang, gotski roman...). Težište bi isprva bilo stavljeno na izmijenjenu funkciju književnosti i imaginacije (temelji romantičke poetike, romantička teorija i praksa), a zatim na pojedine žanrove romantičke proze (roman, novela, umjetnička bajka, ispovijesti, manifesti, hibridne vrste). Uloga romantičke ironije. Romantički junak i lik u romantičkoj prozi. Odnos romantičke proze prema drugim književnim vrstama u romantizmu. Cilj je kolegija upoznati polaznike kolegija s najvažnijim proznim tekstovima europskoga romantizma kao i novijim interpretacijama koje idu u pravcu izmjene romantičkoga kanona ili pak osvjetljenju donedavno manje razmatranih aspekata u romantičkim proznim tekstovima. Na taj bi se način također otvorio pogled na pitanje o temeljnim dostignućima romantizma i njihove važnosti za daljnji razvoj europske književnosti i kulture.
literatura (rtf dokument)

Španjolski barok u europskom kontekstu
mr. Cvijeta Pavlović, asist.
Španjolska književnost 17. stoljeća proživljava svoje “zlatno doba”, koje se tijesno nastavlja na kasnu renesansu. Vladavinu baroka obilježavaju pesimizam, podvojenosti, stilska pretjeranost i artizam. Španjolska književnost u ovom razdoblju imala je izrazito nacionalno obilježje, pa neki to razdoblje nazivaju i “nacionalnom epohom”, a njezin doprinos svjetskoj književnosti u lirici, epici i drami je vrlo velik. S obzirom na brojne književne utjecaje i dodire u toj epohi, kolegij će biti usmjeren na najznačajnije predstavnike i nacionalne specifičnosti s jedne, ali i na usporedbu sa srodnim pojavama u europskim književnostima (talijanska, hrvatska, njemačka, francuska, engleska) s druge strane. Upoznati studente s tekstovima najznačajnijih predstavnika španjolskoga književnog baroka) i definirati dominantne književne vrste epohe te primijeniti ključne pojmove poredbene povijesti književnosti. S obzirom na značaj španjolskoga baroka za europske književnosti, studenti će svladati prepoznavanje baroknih elemenata u književnostima koje nisu imale barok kao samostalnu epohu.