Željka Matijašević
dr. sc. Željka Matijašević, redovita profesorica (Katedra za opću povijest književnosti)
Konzultacije: utorkom od 16.00 do 17.00 sati (B-212)
E-mail: zeljka.matijasevic@ffzg.unizg.hr; tel. 4092-113, kućni: 2113
Rođena je 07.07.1968. u Zagrebu gdje je završila XV. gimnaziju. 1993. godine stekla je diplomu Filozofskog fakulteta u Zagrebu (studij komparativne književnosti i francuskog jezika i književnosti).
Od 1995. do 2000. godine pohađala je magistarski i doktorski studij na Sveučilištu Cambridge (Trinity College), Faculty of Modern and Medieval Languages, gdje je stekla naslov magistra znanosti (M.Phil in European
Literature) te doktora znanosti (Doctor of Philosophy). Njezina doktorska disertacija razmatra odnos lakanovske psihoanalize i filozofije.
Njezini su temeljni znanstveni interesi teorijska i primijenjena psihoanaliza (Freudova psihoanaliza, Adlerova individualna psihologija, Jungova analitička psihologija, škola objektnih odnosa - Bion, Fairbairn, Winnicott, teorija Melanie Klein, psihologija sebstva Heinza Kohuta); utjecaj psihoanalize na književnost, film i kulturalne i društvene teorije; odnos psihoanalize i filozofije; politička psihologija/psihoanaliza. Ostala znanstvena područja uključuju kontrakulturni pokret šezdesetih i antipsihijatrijski pokret. Članica je La Fondation Européenne pour la psychanalyse, Hrvatskog psihijatrijskog društva i Hrvatskog društva pisaca.
Također je clanica upravnog odbora udruge Psychoanalysis and Politics.
Autorica je sest znanstvenih knjiga: Lacan: ustrajnost dijalektike (2005), Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan (2006), Uvod u
psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde (2011), Stoljeće krhkog sebstva:
psihoanaliza, društvo, kultura (2016), Drama, drama (2020), The Borderline Culture: Intensity, Jouissance, and Death (Rowman and Littlefield, 2021).
Također je napisala dva književna djela: Crna limfa/Zeleno srce:
alternativni leksikon duše (Zagreb: Durieux 2017), te psihoanalitički roman Obrane okusa smrti (Zagreb: Durieux 2020).
Predavačica je na diplomskom studiju psihoterapijskih znanosti na Sigmund Freud University Vienna-Ljubljana (SFU Ljubljana), na programu Analitička psihologija Carla Gustava Junga.
Izbor iz bibliografije (vidi i stranicu Hrvatske znanstvene bibliografije):
Znanstvene knjige
- Lacan: ustrajnost dijalektike, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb: HFD, 2005
- Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb: AGM, 2006
- Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde, Zagreb: Leykam, 2011
- Stoljeće krhkog sebstva: psihoanaliza, društvo, kultura, Zagreb: Disput, 2016
- Drama, drama, Zagreb: Disput, 2020
Znanstveni članci
1. “Podrijetlo lakanovske psihoanalize u filozofijskom subjektu”, Filozofska istraživanja, 84, 2002, str. 241-256.
2. “Metafizički nesporazumi Jacquesa Lacana”, Filozofska istraživanja, 85-86, 2002, str. 581-595.
3. “Želja zvana ‘Lacan’-post-filozofijski svijet”, Filozofska istraživanja, 87, 2002, str. 775-788.
4. “Lacan’s Philosophical Subject: The Localization of the Freudian Unconscious”, Synthesis philosophica, 34, 2002, str. 363-380.
5. “U posljednjoj fazi”, Hrvatski filmski ljetopis, 30, 2002, str. 230-235.
6. “Civilizacija ženskog predznaka, a nije matrijarhat” (Peti element Luca Bessona), Hrvatski filmski ljetopis, 31-32, 2002, str. 247-252.
7. “Isus u mrežastim čarapama” (Lomeći valove Larsa von Triera), Hrvatski filmski ljetopis, 33, 2003, str. 213-219.
8. „Žižek sam protiv svih”, Hrvatski filmski ljetopis, 34, 2003, str. 151-155.
9. “Analiza pjesme Ivana Slamniga Radi se o tom da zaustavim konja”, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova V. Krugovi i hrvatska književnost 50-ih godina prošlog stoljeća, ur. Pavlović. C. i Glunčić-Bužančić, V., Književni krug Split, 2003, str. 135-141.
10. “Antigone's Claim”, Synthesis philosophica, 35-36, 2003, str. 410-413.
11. “Žižekovo forsiranje Zbiljskog kao supstancije što izmiče hegelovskom subjektu”, Filozofska istraživanja, 88, 2003, str. 407-416.
12. „Undressing Feminism“, Filozofska istraživanja, 93, 2004, str. 247-252.
13. „Strogo kontrolirano prosvjetljenje“ (Igra Davida Finchera), Hrvatski filmski ljetopis, 39, 2004, str. 177-183.
14. „Histerija i rod“, Filozofska istraživanja, 99, 2005; također objavljeno u zborniku Filozofija i rod, ur. Bosanac, G., Jurić, H., Kodrnja, J., HFD, 2005, str. 213-225.
15. „Lica i naličja disfunkcionalne obitelji u Vrtlogu života Sama Mendesa“, Zbornik radova 3,2,1 –Kreni!, FF Press 2006, str. 183-193.
16. „Carl Gustav Jung: znanstvenik ili prorok kolektivno nesvjesnog?“, Zbornik radova Poetika Pitanja, FF Press, 2007, str. 149-159.
17. „Krležino viđenje Freuda“, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova IX. Hrvatska književnost XX. stoljeća u prijevodima: emisija i recepcija, ur. Pavlović. C. i Glunčić-Bužančić, V., Književni krug Split, 2007, str. 237-247.
18. „Psihoanaliza i new age“, Filozofska istraživanja, 105, 2007, str. 47-57.
19. „Toplakova ‚dobro’ strukturirana neuroza: pokušaj izlaska iz hipertrofije neurotskog analiziranja“, u Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Hrvatska moderna, ur. Pavlović, C. i Glunčić-Bužančić V, Književni krug Split, 2008, str. 236-246.
20. „Jaganjac božji koji pre-uzima grijehe svijeta: Identitet u Kamenu na cesti Marije Jurić Zagorke“, u Neznana junakinja-nova čitanja Zagorke, Centar za ženske studije, Zagreb 2008.
21. „Na rubu filozofije: Derrida i Freud” (u koautorstvu s Lukom Bekavcem), Filozofska istraživanja, 110, 2008, str. 397-414.
22. „Nemoguća racionalizacija nesvjesnog: psihoanalitičko čitanje Forsterova Puta do Indije“, (u koautorstvu s Josipom Lahom), Književna smotra, br. 148 (2), 2008
23. “Popularno ledena psihoanaliza i zaborav boli” (Pervertitov vodič kroz film), Hrvatski filmski ljetopis, br. 60, 2009.
24. “Rascjep između kontrakulturne bezobjektne žudnje i kulturne objektne želje: Put Oslobođenja”, Hrvatski filmski ljetopis, br. 62, 2010.
25. “Tema žalovanja u Hamletu prije i poslije Lacana”, Književna smotra, 160 , 2011, 3-12.
26. “Hamlet i sablastologija”, Književna smotra, 163, 2012, 21-28.
27. “Uvod u psihoanalizu, odnosno politička psihoanaliza Anthonyja Elliotta”, u Psihoanalitička teorija: Uvod, Cvitan, Grozdana (ur.). Zagreb: AGM, 2012, 305-313.
28. “Rousseauovo poimanje samilosti: suvremene psihoanalitičke perspektive” (u koautorstvu s Karlom Lončar), Filozofska istraživanja, 133-134, 2014, 139-152.
29. “Grudobolni vampiri današnjice i borderline kultura” (u koautorstvu s Barbarom Pleić Tomić), Hrvatski filmski ljetopis, 77-78, 2014, 21-38.
30. “Human vs. Mechanical in Lacan’s ‘Borderland’: Fetishistic Strategies”, JCFAR-Journal of the Centre for Freudian Analysis and Research, 27, 2016, 34-56.
31. “The New Authoritarianism in Its Homophobic Form: Croatia 2013”, Imágó Egyesület Budapest, 5, 2016, 72-87
32. “Pregled psihoanalitičkih pristupa holokaustu, uz primjer tumačenja Devetog kruga”, Poznańskie Studia Slawistyczne, 12 , 2017, 211-225
33. “Human vs. Mechanical in Lacan: Fetishistic Strategies of Death and Intensity”, u Perversion Now! (Lacan Palgrave Series), Caine, Diana i Wright, Colin (ur.), London: Palgrave Macmillan, 2017.
34. “The Good Intense ‘Loves’ the Bad Intense: Intensity and the Death Drive” (u koautorstvu s Dejanom Durićem), [sic] - a journal of literature, culture and literary translation, 9 (2), 2019, 1-24.
35. “’Političnost' konstrukta ženske emocionalne inteligencije”, u Filozofija je ženskog roda, Čakardić, Ankica (ur.), Zagreb: Filozofski fakultet, 2019. str. 195-208.
36. “Fragmentation vs. Integration in Dostoevsky's Crime and Punishment”, The Dostoevsky Journal, 21, 2020, 64-84.
| zeljka.matijasevic@ffzg.unizg.hr |