Djelatnosti odsjeka
Odsjek za komparativnu književnost bavi se predavačkom i istraživačkom djelatnošću na području komparativne književnosti. Pojedini su nastavnici stručnjaci za svoja akademska polja, čija podjela odgovara odsječkim katedrama: teorija i metodologija proučavanja književnosti; opća povijest književnosti; komparativno proučavanje hrvatske književnosti; teatrologija i dramatologija; filmologija. Od svojih početaka, Odsjek njeguje razgranatu istraživačku i znanstvenu djelatnost, koja je rezultirala s više od osamdeset objavljenih autorskih knjiga, te je stoga prepoznat kao važna znanstveno-istraživačka institucija u ovom dijelu Europe. Na Odsjeku je u posljednjim trima desetljećima vođeno nekoliko istraživačkih projekata: Semantika pripovjednog teksta,Komparativna povijest hrvatske književnosti, Književna teorija nakon strukturalizma,Gluma u kazalištu i na filmu, Književnost u tranziciji/tranzicija u književnosti, Stilistički opis hrvatske filmske baštine, Hrvatski kazališni časopisi (1941-2005) i Europski kontekst hrvatske književnosti.
Nastavnici komparativne književnosti višestruki su dobitnici različitih znanstvenih nagrada, nagrada strukovnih i umjetničkih udruga, članovi HAZU, znanstvenici s međunarodnim iskustvom i reputacijom, urednici i suradnici na temeljnim leksikografskim izdanjima te suradnici na međunarodnim znanstvenim projektima, predavači na različitim poslijediplomskim programima i utemeljitelji nekoliko novih područja studija na Filozofskom fakultetu i Sveučilištu u Zagrebu. Odsjek je preko ERASMUS programa uspostavio suradnju s dvadesetak srodnih institucija širom svijeta te studenti, po načelu mobilnosti, redovito odlaze na studijske boravke u trajanju od jednog ili dva semestra a jednako tako studenti s drugih sveučilišta pohađaju nastavu u okviru programa studija komparativne književnosti.
Jednopredmenti ili dvopredmetni studij komparativne književnosti oblikovan je prema shemi 3 godine (preddiplomski) + 2 godine (diplomski). Odsjek za komparativnu književnost također organizira multidisciplinarni doktorski (poslijediplomski) studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, u trajanju od 3 godine. Za izvršenje obaveza na preddiplomskom studiju treba ostvariti 180 ECTS bodova (odnosno, 90 ECTS bodova u dvopredmetnom režimu), na diplomskom studiju 120 ECTS bodova (odnosno, 60 ECTS bodova u dvopredmetnom režimu) a za stjecanje naslova doktora znanosti 180 ECTS bodova u doktorskom studiju.
Preddiplomski program komparativne književnosti traje 3 godine, tijekom kojih student treba steći 180 ECTS bodova (odnosno, 90 ECTS bodova u dvopredmetnom režimu), a završava se stjecanjem naziva baccalaurea/baccalaureus (prvostupnika) komparativne književnosti. Studenti pohađaju nastavu po načelu izbornosti, uz zadovoljenje obavezne jezgre studija, pri čemu dio kolegija biraju iz fakultetske i sveučilišne ponude. Također su obavezni položiti kolegije iz estetike i stranoga jezika struke. Diplomski studij komparativne književnosti traje 2 godine, tijekom kojih student treba steći 120 ECTS bodova (odnosno, 60 ECTS bodova u dvopredmetnom režimu), a završava se stjecanjem naziva magistra komparativne književnosti.
Studij komparativne književnosti iznimno je svrhovit kako sa stajališta kvalitetnog visokoškolskog obrazovanja, tako i sa stajališta tržišta rada u javnom i privatnom sektoru. Uz to što osposobljuje polaznike za uže područje struke, studij nudi znanja iz svjetske književnosti, komparativne povijesti hrvatske i drugih nacionalnih književnosti zapadnoga kruga, teorije književnosti, teatrologije, filmologije i niza književnosti srodnih humanističkih disciplina te osposobljava polaznike za obavljanje širokog raspona djelatnosti u nizu sektora: sveučilište, javno školstvo, javne knjižnice, znanstveni instituti, leksikografska struka, nevladin sektor, kulturna politika, kazališne i kinematografske institucije, mediji (uključujući internetske portale), nakladnička djelatnost, prevoditeljstvo, marketing i odnosi s javnošću. Završeni komparatisti književnosti nalaze se na čelnim mjestima medijskih ustanova, javne i komercijalnih televizija, na uredničkim i novinarskim mjestima u dnevnim novinama i tjednim izdanjima, izdavačkoj djelatnosti, marketinškim agencijama, državnim institucijama i diplomatskoj službi.