Odsjek za komparativnu književnost

Produžuje se rok za završetak studija studentima upisanim na predbolonjske studijske programe najdalje do 30. rujna 2017. Nakon isteka roka studenti mogu prijeći na bolonjske studijske programe uz priznavanje izvršenih obveza iz studija i priznavanje odgovarajućih ECTS bodova. 

Otvoreni su rokovi za studente staroga sustava, tj. predbolonjske studente izvan propisanih ispitnih rokova (u ožujku, travnju i svibnju), uz minimalno dva izlaska na ispit u redovnim ispitnim rokovima (ljetnom i jesenskom). Raspored rokova može se pronaći na sljedećoj poveznici (ispiti>raspored ispita): http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=45 

Molimo studente da se prethodno najave profesorima e-mailom za dogovor oko izlaska na ispit.

POSTUPAK PRIJAVE DIPLOMSKOG RADA

(za studente starog sustava)

Studenti se javljaju na konzultacije nastavniku koji će im biti mentor ili, u iznimnom slučaju, komentor, te dogovaraju naslov teme diplomskog rada. Nakon odobrenja teme i imenovanja mentora/komentora studentu se u indeks upisuje naslov teme te ime i prezime mentora, odnosno eventualno komentora, te datum prijave (datum donošenja suglasnosti odsjeka ili konačne suglasnosti oba odsjeka). Napomena: prijava će se unositi i u sustav ISVU u trenutku kada bude spreman preuzeti evidenciju diplomskih radova.

POSTUPAK PRIJAVE DIPLOMSKIH ISPITA

(za studente starog sustava)

Pristupnici prijavljuju diplomski ispit 8 dana prije ispitnog termina u tajništvu Odsjeka.  

Za prijavu je potrebno donijeti:

• ispunjenu prijavnicu
• indeks (koji se vraća studentu nakon par dana)

RASPORED ZAVRŠNIH ISPITA ZA STUDENTE STAROG SUSTAVA

• 17.03.2017. u 11 sati
• 21.04.2017. u 11 sati
• 19.05.2017. u 11 sati
• 30.06.2017. u 11 sati
• 14.07.2017. u 11 sati
• 15.09.2017. u 11 sati

IZRADA I OBRANA DIPLOMSKOG RADA IZ KOMPARATIVNE KNJIŽEVNOSTI 

(za studente starog sustava)

Diplomski rad iz komparativne književnosti sastoji se od pisanog teksta (30 kartica) i usmene obrane pred povjerenstvom. Obrana diplomskog rada sastoji se od izlaganja odabrane teme i provjere znanja iz šireg područja studija (diplomski ispit).

Obrana diplomskoga rada i diplomski ispit prijavljuje se u tajništvu Odsjeka za komparativnu književnost najkasnije 8 dana prije ispitnog termina.

Za prijavu je potrebno donijeti:

• ispunjenu prijavnicu
• indeks (koji se vraća studentu nakon par dana)
• diplomski rad se predaje u 3 primjerka mentoru diplomskog rada.
• Nakon obrane diplomskog rada, student je dužan u tajništvu Odsjeka za komparativnu književnost predati diplomski rad u elektroničkom obliku zajedno s ispunjenom i potpisanom Izjavom o pohrani.

Popis literature za diplomski ispit možete naći ovdje (rtf dokument).

l. OPĆA POVIJEST KNJIŽEVNOSTI

a) epohe, razdoblja, pravci
Orijentalni izvori europske književnosti: Gilgameš, Biblija. Antička književnost: Homerovi epovi, grčka tragedija i komedija, počeci lirike; književnost helenizma; opće značajke rimske književnosti. Srednjovjekovna književnost: opće značajke i dominantne književne vrste (epika, sage); književnost na latinskom jeziku i počeci pojedinih nacionalnih književnosti. Renesansa: opće značajke i duh epohe; renesansni ep u Italiji, lirika i proza, viteški i pikarski roman; francuska renesansa, elizabetansko razdoblje u Engleskoj, zlatni vijek španjolske književnosti. Francuski klasicizam: poetika klasicističke tragedije; komedija. Prosvjetiteljstvo, enciklopedisti, predromantizam. Romantizam: opće značajke, engleski, francuski i njemački romantizam, romantizam u slavenskim književnostima. Realizam: poetika i književno stvaranje, preteče, realistička književnost u Francuskoj i u Rusiji. Baudelaire, simbolizam, parnasovci. Naturalizam i verizam. Književni pravci XX. stoljeća. Opće značajke i reprezentativna djela moderne poezije, proze i drame. Postmoderna književnost.

b) pisci
Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Plaut, Vergilije, Horacije, Ovidije, Petronije, Apulej, Dante, Petrarca, Boccaccio, Chaucer, Ariosto, Rabelais, Tasso, Cervantes, Góngora, Lope de Vega, Shakespeare, Quevedo, Milton, Calderón de la Barca, Corneille, Molière, Racine, Defoe, Swift, Le Sage, Richardson, Voltaire, Prevost, Fielding, Goldoni, Rousseau, Sterne, Diderot, Beaumarchais, Goethe, Schiller, Hölderlin, Wordsworth, Novalis, Scott, Manzoni, Byron, Lamartine, Shelley, Keats, Heine, Mickiewicz, Leopardi, Puškin, Hugo, Poe, Ljermontov, Stendhal, Balzac, Gogolj, Thackeray, Dickens, Turgenjev, Keller, Flaubert, Dostojevski, Tolstoj, Zola, Verga, Maupassant, Whitman, Baudelaire, Mallarmè, Rimbaud, Ibsen, Twain, James, Strindberg, Wilde, Shaw, Conrad, Čehov, Gorki, Proust, Rilke, Pirandello, Th. Mann, Blok, Apollinaire, Musil, Joyce, V. Woolf, Gide, Kafka, Broch, T. S. Eliot, Pessoa, Ungaretti, Pasternak, Bulgakov, Majakovski, Faulkner, Garcia Lorca, Brecht, Malraux, Hemingway, Borges, Yourcenar, Sartre, Camus, Beckett, Ionesco, Simon, Celan, Calvino, Grass, Garcia Marquez.

2. TEORIJA I METODOLOGIJA PROUČAVANJA KNJIŽEVNOSTI

a) osnovni pojmovi teorije književnosti
Teorija književnosti, povijest književnosti i književna kritika; pojam znanosti o književnosti. Stilistika, poetika i retorika. Osnovni pojmovi verzifikacije; najpoznatiji stihovi i strofe. Tropi i figure. Klasifikacija književnosti: književni rodovi i vrste, poezija i proza, usmena i pisana, trivijalna. Značajke pojedinih književnih vrsta. Osnovni pojmovi analize književnoga djela: motiv, tema, fabula, kompozicija, pripovjedač, karakter, ideja. Poetika i retorika od Aristotela do romantizma najznačajnija djela i njihova osnovna problematika. Stilistička i strukturalna analiza književnoga teksta.

b) Osnovne orijentacije u metodologiji proučavanja književnosti
Opći metodološki problemi suvremene znanosti o književnosti. Književnoznanstveni pozitivizam (Scherer, Taine). Ruski formalisti (Šklovski, Tinjanov, Tomaševski i dr.), novija kritika u Engleskoj i Americi (T. S. Eliot, Richards, Nova kritika, teoretičari romana), učenje o interpretaciji (Staiger, Kayser). Utjecaji psihoanalize i arhetipska književna kritika (Freud, Jung, Frye). Utjecaji fenomenologije i egzistencijalizma (Ingarden, Sartre, Heidegger). Sociološka orijentacija u suvremenom proučavanju književnosti (Escarpit, Lukács i noviji kritičari). Estetika recepcije i teorijski pristupi čitanju književnoga teksta. Utjecaji lingvistike i teorije informacija (de Saussure, Jakobson). Strukturalizam i semiotika (Barthes, Lotman, Eco i dr.). Dekonstrukcija i poststrukturalistički kritički pristupi.

c) osnovni pojmovi komparativnoga proučavanja književnosti
Osnovni pojmovi komparatistike kao studijske discipline. Opća, komparativna i svjetska književnost. Problemi komparativnoga proučavanja povijesti književnosti: tematologija, književna razmjena, književna morfologija. Problemi teorije prevođenja. Suvremena komparatistika u pojedinim zemljama.

3. KOMPARATIVNA POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Latinski, grčki i staroslavenski utjecaji u hrvatskoj književnosti. Predstavnici latiniteta u 14. i 15. st.; petrarkisti; renesansna epika (Marulić i tradicija), Hektorović i Zoranić. Marin Držić i europsko renesansno kazalište. Lirika u XVI. stoljeću. Barokni ep, komične poeme, religiozne poeme, melodrama (autori, izvori, teme). Metaforika i verzifikacija Ivana Bunića Vučića, manirizam, Katančićev kvantitativni stih. Protestantizam u hrvatskoj književnosti, hrvatski latinisti u XVIII. stoljeću, opat Fortis i morlakizam. Preporoditelji i njihov odnos prema slavenskim, germanskim i romanskim književnostima, prema hrvatskoj književnoj tradiciji i europskom romantizmu. Šenoina književna naobrazba i orijentacija. Pokušaji naturalizma (Kumičić i Zola). Ruski utjecaji na hrvatsku realističku pripovjednu prozu. Hrvatska književnost prema engleskoj književnosti u XIX. stoljeću. Matošev odnos prema suvremenoj europskoj književnosti. Kozmopolitizam i esteticizam Moderne. Odjeci ekspresionizma; tendencije u međuratnoj književnosti. Suvremena hrvatska književnost u kontekstu svjetske književnosti.

4. TEATROLOGIJA I FILMOLOGIJA

a) teatrologija
Postanak i razvitak teatrologije. Teatrologija kao znanstvena disciplina (kao predmet sveučilišne nastave) i kao više pojedinačnih studijskih predmeta (scenografija, kostimografija, povijest kazališta, teorija glume i režija). Analiza dramskoga teksta i analiza procesa kazališne izvedbe: fabula, karakter, dijalog, osjećaj, mišljenje, gluma, igra. Dramske i antidramske vrste: tragedija, komedija, tragikomedija, farsa, melodrama, mješovite vrste. Metode istraživanja u teatrologiji. Suvremeni pokušaji određenja fenomena teatra i izvođenje sistematike teatrologije. Podrijetlo kazališta. Osnovni tokovi opće povijesti kazališta i drame. Razvitak teorije drame od Aristotela do danas. Povijest hrvatskoga kazališta. Suvremeno kazalište u svijetu i u nas.

b) filmologija
Osnove teorije filma. Film prema drugim umjetnostima. Poetika, retorika i stilistika filma. Filmologija i komplementarne discipline: semiotika, teorija komunikacije, komparativna estetika, psihologija. Povijest filma, njezine odrednice i razvitak filmske umjetnosti. Najznačajniji stvaratelji i djela filma, najznačajniji pravci, stilovi, nacionalne kinematografije. Doba televizije i novih medija.
 

Popis literature za diplomski ispit možete naći ovdje (rtf dokument).