Voditelj znanstvenog programa dr. sc. Darko Novaković

Više od milenija, sve do polovice 19. stoljeća, latinski je bio ravnopravan jezik hrvatske književnosti. Dok se za tekstove koji su ostali u rukopisu ne može dati ni približna procjena jer ne postoji nacionalni rukopisni katalog, numerički odnos približno je jasan za tiskana djela. Usporedba temeljnih bibliografskih priručnika (Jurić : Kukuljević) pokazuje da su hrvatski autori do 1860. objavili tiskom gotovo dvostruko više naslova na latinskome nego na materinskom jeziku (5865 : 3000). Sve dosadanje spoznaje upućuju na to da se ozbiljan pomak u proučavanju hrvatske latinističke književnosti ne može očekivati na interpretacijama tekstova kakve nude repetitivni antologijski izbori ili zastarjela izdanja. Golem dio tiskane građe nije primjereno priređen; još je veći broj tekstova koji su do danas ostali u rukopisu, u domaćim ili inozemnim zbirkama. Program Mediaevalia et Neolatina Croatica temelji se na kritičkoj prezentaciji ključnih tekstova hrvatskoga latiniteta, koji se prvo pojavljuju u klasičnom, knjiškom obliku, a potom i kao dio mrežnoga korpusa hrvatskih latinista CroALa (Croatiae auctores Latini). S obzirom na opseg i narav neizdane građe, jedna od najprečih zadaća u okviru programa jest širenje kruga istraživača sposobnih da samostalno priređuju latinske tekstove.

U sklopu programa djeluju tri znanstvena projekta:

Mediaevalia Croatica
voditeljica dr. sc. Olga Perić

Projekt “Mediaevalia Croatica” namijenjen je istraživanju raznih oblika pismenosti na latinskom jeziku koji se odnose na hrvatsko srednjovjekovlje. Cilj je prirediti filološki vjerodostojne i pouzdane tekstove koji su osnova za sustavno jezično, književnoteorijsko, povijesno i kulturološko istraživanje. U ovom petogodišnjem razdoblju priredila bi se kritička izdanja srednjovjekovnih kronika grada Splita iz XIV.st, Zadarska kronika iz XIV. st. i Porečki statut. Slijedit će detaljna filološka i povijesna analiza tih tekstova koja će šire obuhvatiti karakteristike hrvatskog srednjovjekovnog latiniteta u okvirima filološke analize značajnih tekstova iz istoga doba. Pored tradicionalnih tiskanih izdanja ova će građa biti pripremljena i za objavljivanje u digitaliziranom obliku na mreži kao početni dio srednjovjekovnog latinskog korpusa.

Neolatina Croatica: kritička izdanja, komentari, interpretacije 
voditelj dr. sc. Darko Novaković

Hrvatska novolatinska književnost registrirana je kao važan fenomen u najautoritativnijim međunarodnim stručnim priručnicima (npr. J. IJsewijn, Companion to Neo-Latin Studies: »Croatian Latin has a truly European importance«). U praktičnom pogledu o njezinoj vrijednosti svjedoče izdanja hrvatskih latinista koja su upravo u tijeku izvan Hrvatske, bilo da je riječ o klasičnim ili elektronskim izdanjima (Jan Panonije, Andrija Dudić: Madžarska-Poljska, Juraj Šižgorić, Frano Božićević, Jakov Bunić: Italija, itd.). U nacionalnoj kulturi proučavanje novolatinske ostavštine započelo je krajem 19. stoljeća, ali je ostalo ograničeno na uzak krug dostupnih autora i djela. Usprkos mnogim vrijednim rezultatima, brojni tekstovi, pa i cijeli autorski opusi, ostali su izvan bilo kakve znanstvene rasprave. Pošto je u prethodnim istraživanjima locirana, a dijelom i presnimljena relevantna rukopisna i tiskana građa, u ovoj fazi glavni je interes usmjeren na prva kritička izdanja osobito važnih tekstova hrvatske novolatinske književnosti. Projekt Neolatina Croatica (kritička izdanja, komentari i interpretacije) želi učiniti dostupnima do sada neizdane prozne i pjesničke tekstove najreprezentativnijih autora u rasponu od 15. do 19. stoljeća (Marko Marulić, Ilija Crijević, Damjan Beneša, Didak Pir, Ludovik Paskalić, Fran Gundulić, Marko Antonije de Dominis, Ignjat Đurđević, Vladislav Gučetić, Rajmund Kunić, Gabrijel Kolinović). 

 Digitalizacija hrvatskih latinista
voditelj dr. sc. Neven Jovanović

Projekt “Digitalizacija hrvatskih latinista” želi prevesti što više tekstova hrvatskih autora na latinskom u digitalni, strojno pretraživ format; označiti tekstove (prema TEI XML standardu) i objaviti ih na internetu, u obliku baze podataka (elektronskog korpusa) Croatiae auctores Latini (CroALa). Na taj način projekt želi objediniti te tekstove, čineći jedan dio nacionalne kulturne baštine dostupnijim i dodatno osiguravajući njegovo očuvanje. Istovremeno, projekt želi omogućiti nove načine istraživanja tekstova i potaknuti međunarodnu znanstvenu zajednicu na proučavanje hrvatskog latinizma. Baza će sadržavati 130 autora, najmanje 2 milijuna riječi, barem 5 cjelokupnih autorskih opusa, od kojih je prvi onaj Marka Marulića. Uz primarne tekstove, baza će biti progresivno obogaćivana sekundarnom bio-bibliografskom literaturom, prijevodima, monografijama i slikovnim materijalom (snimke rukopisa, starih izdanja). Izrada baze prilika je za propitivanje utjecaja humanističke informatike na znanstveni rad – kako digitalizacija utječe na spoznaju? Po čemu se digitalna izdanja razlikuju od klasičnih?