Povijest i organizacijski ustroj Odsjeka

Kad je 1874. godine u okviru Sveučilišta u Zagrebu osnovan Mudroslovni, kasnije Filozofski fakultet, njegov su sastavni dio bile katedra za grčku i katedra za latinsku filologiju; humanističke su znanosti bile nezamislive bez poznavanja grčke i rimske antike. Tijekom četrnaest desetljeća postojanja klasične filologije na Filozofskom fakultetu, kroz različite reorganizacije i povijesne obrate, na Odsjeku se, od prvih profesora Franje Maixnera, Armina Šrapca i Franje Petračića smijenilo šesnaest generacija filologa. Od 1982. Odsjek poklanja posebnu pozornost i nastavi novogrčkog jezika, te je i danas mjesto na kojem se dobiva najduža i najkompletnija poduka iz novogrčkoga jezika u Republici Hrvatskoj. Od 1987., uz Katedru za grčki jezik i književnost i Katedru za latinski jezik i književnost, kao treća sastavnica Odsjeka djeluje Katedra za hrvatski latinizam.

Djelatnost Odsjeka

Nastavnici i suradnici Odsjeka za klasičnu filologiju uključeni su u rad Hrvatskog društva klasičnih filologa, u uređivanje klasičnofilološkog časopisa i edicije Latina et Graeca, u rad Instituta za klasične studije te Odbora za hrvatski latinitet HAZU. Djeluju u uredničkim odborima pojedinih izdanja Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, u nacionalnim kulturnim projektima poput Sabranih djela Marka Marulića, kao i u uredništvu međunarodnog znanstvenog časopisa Živa antika. Odnedavno članovi Odsjeka surađuju i s projektom Otvorene filologije Humboldtove katedre za digitalnu humanistiku Sveučilišta u Leipzigu, te s Novolatinskim institutom Ludwig Boltzmann pri Sveučilištu u Innsbrucku (s kojim je sklopljen i ugovor o razmjeni u okviru programa Erasmus). Posebno žive veze Odsjek razvija sa sveučilištima Helenske Republike, gdje niz naših studenata ima priliku sudjelovati u intenzivnim ljetnim tečajevima novogrčkog jezika. Zahvaljujući programu Erasmus postoji i suradnja s Odsjekom za klasičnu filologiju Sveučilišta u Ljubljani.

Odsjek za klasičnu filologiju živo je središte istraživačkih aktivnosti. Na Odsjeku je od 2007. do 2013. djelovao znanstveno-istraživački program Mediaevalia et Neolatina Croatica (glavni istraživač dr. sc. Darko Novaković), čije su tri komponente orijentirale na hrvatski srednjovjekovni latinitet, latinsku književnost hrvatskoga novovjekovlja, odnosno digitalizaciju tekstova hrvatskih latinista. Od 2013. na Odsjeku su aktivni projekt Hrvatska latinistička epika (voditelj dr. sc. Vladimir Rezar), te međunarodni projekt Croatica et Tyrolensia: Digitalna usporedba hrvatske i tirolske latinističke književnosti pod vodstvom dr. sc. Nevena Jovanovića i dr. sc. Lava Šubarića (Ludwig Boltzmann Institute for Neo-Latin Studies, Innsbruck).

Croatiae Auctores Latini (CroALa)

Croatiae auctores Latini (CroALa), rezultat Znanstvenog projekta “Digitalizacija hrvatskih latinista” (voditelj dr. sc. Neven Jovanović), digitalna je zbirka tekstova hrvatskih latinista, te latinskih tekstova autora povezanih s Hrvatskom. Zbirka obuhvaća djela od srednjeg vijeka (najstariji je tekst trenutačno solinski epitaf kraljice Jelene iz 976) do najnovijeg doba (latinske pjesme Ivana Goluba prvi su put objavljene 1984). Cilj je zbirke omogućiti digitalno istraživanje korpusa hrvatske novolatinske književnosti. Zato je zbirka načelno otvorena i književnim i neknjiževnim djelima, i prozi i poeziji, i kratkim i dugim tekstovima, i djelima vrhunske vrijednosti i efemernim ostvarenjima. Istraživanje omogućuju dvije komponente sustava: sami su tekstovi kodirani u skladu s TEI XML standardom za označavanje tekstova zanimljivih humanističkim znanostima (TEI je djelo međunarodnog konzorcija Text Encoding Initiative), a na mreži su objavljeni i pretraživi pomoću sustava PhiloLogic (razvili su ga ARTFL Project i Digital Library Development Center Sveučilišta u Chicagu). Neki su od tekstova uključenih u zbirku nastali jednostavnim digitaliziranjem, skeniranjem ili prijepisom starijih izdanja, izvornih ili kasnijih znanstvenih; drugi tekstovi plod su modernoga filološkog rada i digitalna su verzija suvremenih kritičkih izdanja. Iako je takva zbirka daleko od savršene, nedostaci i greške digitalnih izdanja lakše su ispravljivi od onih u tiskanim knjigama i časopisima. Obuhvaćajući nekih 19.000 stranica, CroALa je dosad najopsežnija zbirka djela hrvatskih latinista.