Marulićeve riječi

Riječi koje je Marulić koristio u svom opisu Splita (u Tumaču natpisa starih). Veća slova znače da se riječ češće pojavljuje:

title="Wordle: Descriptio Spalati Maruliana"> src="http://www.wordle.net/thumb/wrdl/1841394/Descriptio_Spalati_Maruliana"
alt="Wordle: Descriptio Spalati Maruliana"
style="padding:4px;border:1px solid #ddd">

Izradio Wordle.

Nardino Celinese

Napokon nam je u rukama članak Lorenza Calvellija "L'opera letteraria di Nardino Celinese. Storia di un codice ritrovato", Aquileia Nostra , Vol. 74 (2003), S. 557-584. Calvelli je ušao u trag kodeksu s Nardinovim pjesmama --- kodeks je svojevremeno bio u knjižnici mletačkog bibliofila Bernarda Trevisana (1652--1720), onda je nekoliko puta mijenjao vlasnike da bi konačno, kao ostavština Agostina Marie Molina (u. 1840), dospio u Osimo (gdje je Molin bio biskupov tajnik i profesor teologije). Sada se kodeks nalazi u knjižnici ustanove Istituto Campana per l'Istruzione Permanente, pod signaturom ms. 18.L.13.

Kodeks je naslovljen: Quaedam opera /poetica/ Publij Nardini Celinei Foro-Iuliensis, s datacijama: 1508 / ms. 1500 circa / MDXX XI KL Maii P M S IADREN. (Calvelli 2003:580 bilj. 50 predlaže tumačenje "praeceptor magister salariatus Iadrensis" ili "publicus magister scholarum Iadrensium").

Sadržaj kodeksa, prema Calvelli 2003:574:

1. Carmina Publi Nardini Celinei Foroiuliensis de bello Gallico. Liber primus, p. 2. Liber secundus, p. 13


2. Oratio eiusdem ad sanctissimum papam Iulium II dicta a fratre... ordinis Sancti Francisci, p. 18


3. Defensio Parmenidis contra Aristotelem, p. 21 tergo


4. Epistola Grisogoni Cedulini Palladio, p. 23 tergo


5. Responsum Palladii Fusci Grisogono, p. 23 tergo


6. Epistola Publi Nardini Celinei Palladio Fusco, p. 24


7. Carmina de ermophrodita per dominum Antonium Panormitanum, p. 26 tergo


8. Epitaphium Lucii papae III, p. 26 tergo


9. Paulus Simoni epitaphium, p. 26 tergo


10. Simon Paulo carmina, p. 27


11. Epigramma. Iudaeus ad Virginem, p. 27


12. Carmina Publi Nardini Celinei de amore Paule Soppe, p. 29 (Incipit: Cum sol australes pronus descendit ad oras. Desinit: Incolumis redeas, tunc ego magna canam.)


13. Carmina eiusdem ad cardinalem Rangonum, p. 30


14. Carmina eiusdem ad Corneliam Tetricam, p. 31


15. Eiusdem ad Carolum Cyprianum, p. 31


16. Epigramma ad Iacobum, p. 31 tergo


17. Eiusdem ad Leonardum Contarenum, p. 31 tergo


18. Carmina eiusdem ad eumdem, p. 32


19. Carmina in falsum detractorem eiusdem, p. 33 tergo


20. Epigramma in laudem magistri domini Bernardini Bondumier, p. 34


21. Eiusdem domino Sarladino Soppe, p. 34 tergo


22. Eiusdem in morte Bernardini Galleli pontificis, p. 35


23. Epigramma ad eumdem, p. 35


24. Epitaphium in laudem Paladini Begnae, p. 35


25. Epigramma ad nimpham Paulam Septam, p. 35 tergo


26. Epitaphium, p. 35 tergo


27. Epigramma de avariza, p. 35 tergo


28. Epigramma de bello Gallico, p. 35


29. Epigramma de morte, p. 35


30. Epigramma ad amicum, qui haedum dono recepit, p. 35


31. Epigramma ad puellam Ursulam, p. 35


32. Elegia de Trinitate, p. 35 tergo


33. Egloga eiusdem, p. 37


34. Epigramma responsum, p. 37 tergo


35. Elegia de Venetis, p. 38 tergo


36. Epistola eiusdem Leonardo Michali, p. 39


37. Epistola eiusdem ad eumdem, p. 40 tergo


38. Epistolae duae eiusdem sine titulo, p. 40 tergo


39. Epistola eiusdem domino Antonio Iustiniano, p. 41 tergo


40. Elegia eiusdem de luxu, p. 42


41. Epigramma eiusdem in Palladium, p. 42 tergo


42. Elegia de papa Iulio II, p. 43


43. Epistola ad Fedricum Grisogonum, p. 44


44. Carmina de dolo et fallacia, p. 45


45. Epigramma ad Marcum quia ipsi donaverat vinum, p. 45 tergo


46. Epistola ad Ptolomeum, p. 46 tergo


47. Carmina ad eumdem, p. 47


48. Epitaphium Fabiani pueri, p. 47 tergo


49. Ekpistola elegiaca ad lectorem Cynthiani, p. 49


50. Epigramma eiusdem ad Elium Lampridiium, p. 50 (vjerojatno Crijeviću)


51. Epigramma Palladi Fusci in laudem eiusdem ad Elium Lampridium, p. 50 tergo


52. Elegia Publi Nardini Celinei de somno, p. 52 tergo


53. Elegia eiusdem ad Ioannem Cyprianum de fortuna, p. 54 tergo


54. Elegia eiusdem de voluptate, p. 57


55. Egloga ad quendam qui uxorem suam interfecerat, p. 59 tergo


56. Epigramma eiusdem Mario suo, p. 63 tergo


57. Contra quosdam sophistas eiusdem, p. 64


58. Elegia eiusdem magnifico Petro Zeno, p. 64 tergo


59. Elegia eiusdem Dantesco poetae et oratori, p. 65 tergo


60. Carmen eiusdem de situ Iadrae, p. 67 (1508. Incipit: Accipe ab Issaeis ad te venientia campis. Desinit: Si tibi non curas vivere, vive mihi.)


61. Epistola consolatoria eiusdem ad Augustinum Mulam de morte Aloysii eius filii (prosa, 1518. Incipit: Quamvis obitus filii tui atque discipuli nostri, praefecte clarissime, non mediocri me dolore conficiat... Desinit: Iam iam doloribus et lacrymis abstine. Vale ut optamus.), p. 70


62. Ad eumdem praefectum Iadrae elegia de iustitia, p. 73 tergo


63. Elegia eiusdem sive epistola ad Bartholomaeum Avianum, p. 74


64. Ad magnificum Paulum praefectum Patavii, p. 74 tergo


65. Dialogus de fide violata Venetis a rege Gallorum, p. 75.

Korizmeni radovi

Tko što radi za vrijeme Korizme i Velikog tjedna?

Illis in montibus vaganti, sexta quadam feria maioris hebdomade, cogitatio incidit, et valida, ut de Scipione Africano illo primo, cuius nomen mirum inde a prima michi etate carum fuit, poeticum aliquid heroico carmine scriberem — sed, subiecti de nomine, Africe nomen libro dedi, operi, nescio qua vel sua vel mea fortuna, dilecto multis antequam cognito — quod, tunc magno ceptum impetu, variis mox distractus curis intermisi.
Francesco Petrarca (1304–1374), Posteritati (Epistula ad posteros), 26

Sih dan svetih korizmenih, počtovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom Dujme, privraćajući ja pisma staroga Testame(n)ta namirih se na histor(i)ju one počtene i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivši, oslobodi svu zemlju israelsku jur od nadvele pogibili. Tuj historiju čtući, ulize mi u pamet da ju stumači(m) naši(m) jaziko(m), neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke.
Marko Marulić (1450–1524), Judita, "Počtovanomu u Isukarstu popu i parmanciru splickomu gospodinu do(m) Dujmu Balistriliću kumu svomu..."

Bibsonomy bibliografija hrvatskih latinista

Bibsonomy je internetski alat za jedan od temeljnih znanstvenih poslova: sastavljanje bibliografija. Kako radnih i osobnih, tako i zajedničkih i sveobuhvatnih. Bibsonomy omogućava još i "izvoz" bibliografskih zapisa u različitim formatima (prikladnima za "lijepljenje" u znanstvene radove, na primjer), ali i razmjenu i pronalaženje tih zapisa: na Bibsonomy niste sami --- imate pristup tuđim radnim bibliografijama; naravno, onima koje su, po odluci autora, javne.

Očito, ovaj je društveni aspekt bibliografskog alata tim korisniji što se više ljudi njime služi (to je, uostalom, razlog za uspjeh Wikipedije, YouTubea i sličnih aplikacija); zato Bibsonomy i jest slobodno dostupan svima. Odlično radno i nastavno pomagalo!

Na Bibsonomy postoji oznaka hrvatski latinisti.

Bibsonomy je, inače, djelo Knowledge & Data Engineering Group Sveučilišta u Kasselu, Njemačka.

Dobrodošli!

Dva izdanja Evanđelistara

Zahvaljujući digitalizacijskim naporima Bavarske državne knjižnice (Bayerische Staatsbibliothek), možemo putem interneta pregledavati digitalne fotografije dvaju izdanja Marulićeva Evanđelistara: onoga iz 1556 (Marulic, Marko: M. Maruli Evangelistarivm, Opvs Vere Evangelicvm, Svb Fidei, Spei, & Charitatis titulis, in septem libros partitum, Coloniae, 1556 [VD16 M 1300] — tiskano zajedno s Pedeset priča) i onoga iz 1532 (Marulic, Marko: Evangelistarium, accessit Meginhardi ... de fide ... libellus, Coloniae, 1532 [VD16 M 1298]).

Treba li napomenuti da je najmodernije izdanje Evanđelistara — ono Splitskog književnog kruga iz 1987. — već duže vrijeme rasprodano?

Hrvatska kulturna baština

Jedan interesantan portal (u izvedbi Ministarstva kulture Republike Hrvatske) zove da ga se ispuni sadržajem. A dosta toga već i ima.

Hrvatska kulturna baština: www.kultura.hr



Projekt Digitalizacije hrvatskih latinista pregovara o uvrštavanju na stranice Hrvatske kulturne baštine. Bit će tu i za Marulića mjesta, vjerujem.

Trunci naribus auribusque

"Lingvistički organ" Marka Marulića navodio ga je, čini se, na prilično neobične veze. Sintagma iz "Regum Dalmatiae et Croatiae gesta", čije je kritičko izdanje u pripremi, privukla je pažnju priređivača — da bi se ispostavilo da je najbliža nama dostupna paralela u jednom od odbojnijih Marcijalovih epigrama.

Marulić, o sramnom kraju zlog kralja Seislava:

Iussit mulier Seoslauum in uincula coniici, naribus auribusque truncari et omnibus ostentui esse; foedum sane spectaculum, sed tantis hominis flagitiis non indignum.

Marcijal (tekst s njegovog bloga):

II.83

foedasti miserum, marite, moechum,
et se, qui fuerant prius, requirunt
trunci naribus auribusque uultus.
credis te satis esse uindicatum?
erras: iste potest et irrumare.

Veza je, dakako, u "rezanju nosnica i ušiju": trunci naribus auribusque, odnosno naribus auribusque truncari kod Marulića.

Zanimljivo je da se Marulić sjeća nečeg što je pročitao u sadističko-opscenom epigramu ("irrumare" je glagol koji je zapamtio svaki čitatelj Katula); no, podjednako je zanimljivo kako radi Marulićevo lingvističko pamćenje — kako on pamti frazu, asimilira je — usvaja je, u vrlo doslovnom smislu — da bi je upotrebio na prikladnom mjestu.

Ignjat Đurđević: Christus Dominus in pagella punctim depictus

In media calami consedit mucro papiro
  Tinxit et exigua candida lina nota.
Mox iterum atque iterum salienti pollice ductus
  Suppositas pupugit non sine lege nives.
Iam folii candor sensim laceratus in umbras
  Degenerat, maculis area tota latet.
Tantaque congeries speciem coalescit in unam,
  Visus et a fusca surgere nube decor.
Mirandum, quod lux non fecerat, umbra peregit,
  Finxit et exanimem guttula nigra Deum.
Quam merito expressit Domini pia gutta dolores
  Membraque et Isacio verbere tergus hians.
Nam dum submergi poenis gravioribus ardet,
  Iste dolor cupido nil nisi gutta fuit.

Krist Gospodin poentilistički naslikan na listiću

Oštar je pisaljke vrh dotaknuo sredinu papira;
  ostavio je sitan trag, bijeli obojio list.
Opet i opet poskakujuć vrh, pod prstima plešuć,
  snježnu je bjelinu bo; postoji tu neki red.
Malo-pomalo, i sjaj je lista ukaljan, zagađen sjenom,
  mrlje se šire po svem prostoru papira već.
Množina takvih biljega srasta u jedan prizor,
  oblačna tmuša, gle, rađa ljepotu i sklad.
Čudesno: što ne mogaše svjetlo, učinila je sjena,
  sitna je crna kap postala izmučen Bog.
Pravo je da pobožna kaplja Gospodinovu prikaza bol, i
  šibe izraelitske žig, živih rana krik;
jer u požaru želje da uroni u još teže kazne,
  Njegovoj žudnji ta bol bila je samo kap.

(Negdje 1999–2001 preveo NJ.)

Prigodnice

Velik dio poezije na latinskom (i grčkom) čine prigodnice, pjesme nastale da bi uveličale neki društveni ili privatni događaj. One bacaju istraživača u lagani očaj: definitivno se ne radi o "Himalajama" književnosti (kako bi rekao Stanko Lasić), ali one postoje, u velikim količinama, saplećemo se o njih svaki čas. One su gros novolatinske književnosti, i, u izvjesnom smislu, tlo, humus iz kojeg su izrasli oni (malo) veći autori i njihova djela.

S druge strane, prigodnice su krasna građa za korpusna istraživanja. Jedno je takvo, dostupno putem interneta, Academia Gustaviana (1632-1656) ladinakeelse juhuluule tekstikorpus (Korpus akademskog prigodnog pjesništva na Academia Gustaviana, 1632–1656); predstavlja pjesme nastale i tiskane na Akademiji u Dorpatu (danas Sveučilište u Tartuu, Tartu, Estonija).

Korpus se dijelom zasniva na bibliografiji Druckerei der Universität Dorpat 1632-1710. Geschichte und Bibliographie der Druckschriften, E.-L. Jaanson, Tartu 2000.

Putnici po Via Traiana

Mihailo Popović (Wien) autor je članka "Von Budapest nach Istanbul. Die Via Traiana im Spiegel der Reiseliteratur des 14. bis 16. Jahrhunderts" (u cijelosti dostupno u okviru zbirke Materialien na Kakanien Revisited portalu). Naravno da među putnicima koji su opisivali svoja putešestvija između križa i polumjeseca ima i hrvatskih latinista; širi kontekst u koji ih Popović stavlja posebno je dragocjen. Spremite se za iznenađenja!

Sažetak članka

PDF članka

Tranquille, Tranquille

Trankvilova Ad Deum contra Thurcas oratio carmine heroico (s. a., 1518) nalazi se ovdje. Na istom sjedištu (Stiftung Luthergedenkstätten in Sachsen-Anhalt) ima i drugih zanimljivosti (npr., upišite u tražilicu: Flacius). Google Book Search nudi još na istu temu: Ulrichi Hutteni equitis Germani Opera quæ reperiri potuerunt omnia (vol. V, Lipsiae, 1861) - PDF 19,9 M - sadrže, inter alia: Tranquilli Partheni Andronici Ragusani [sic] Dalmatae orationes contra Thurcas. Tu se nalazi i - auktoru ovih redaka dosad posve nepoznat - Fragmentum orationis exhortatoriae ad bellum Turcis inferendum ad Maximilianum I. Caesarem incerto auctore, za koju se priređivaču izdanja E. Boeckingu čini da bi također mogao potjecati od Trankvilove ruke.

A na BNF - Dialogus Sylla.

Membra disiecta...

Tekstološka radionica

Na ovogodišnjem znanstvenom skupu o Marku Maruliću (Split, 19–20 travnja) održat će se i tekstološka radionica, susret studenata latinskog jezika iz Zadra, Ljubljane i Zagreba. Polaznici radionice priredit će za izdavanje tri pjesme s dvije stranice rukopisnog zbornika Varia Dalmatica (Codex Lucianus). Digitalne fotografije stranica na kojima ćemo raditi nalaze se na flickru (poveznice preko donjih slika; odabirom "All Sizes" doći ćete i do verzije dovoljno uvećane da razaberete pojedina slova teksta):

Ovo su stranice f. 67v-69r u totalu:





Ovo su bitni detalji folija 68r-68v:





Kao uvod i pomagala pri radu poslužit će dva teksta: detaljan opis zbornika "Varia Dalmatica" (Nikica Kolumbić, 1983) i tablični pregled sadržaja zbornika (prema Kolumbiću priredio Neven Jovanović, 2007). Za potrebe radionice, oba su dokumenta dostupna preko usluge Google Docs & Spreadsheets.

Trankvil Andronik digitaliziran

Govor Trogiranina Franje Trankvila Andreisa (Andronika) Oratio ... contra Thurcas ad Germanos habita (izdanje 1518) slobodno je dostupan, u obliku digitalne snimke izvornika, u zbirci MEK (Magyar Elektronikus Könyvtár = Mađarska elektronska knjižnica), niz "ugarska povijest do 1528" (ako me ne vara moj slabasni mađarski).

Govor je na hrvatski preveden 1983 (V. Gligo, Govori protiv Turaka, Split: Književni krug), i objavljen uz faksimile izvornika. Crno-bijele, za razliku od MEK-ovih.

Naknadni nalazi: MEK ima i govor protiv Turaka Šimuna Kožičića Benje iz 1513 --- a tamo je i Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI. Pont. Max. de calamitatibus occurentibus, et exhortatio ad communem omnium Christianorum unionem et pacem (1522). (Za razliku od digitaliziranog primjerka iz NSK Zagreb, mađarski se digitalni dokument može i preuzeti na vlastiti kompjuter, baš kao i svi ostali iz MEK zbirke.)

Očito Mađari sustavno digitaliziraju svoju zbirku antiturcica.

Novo izdanje Davidijade

BRILL ACADEMIC PUBLISHERS

M. Marvli Delmatae Davidias
M. Marcovich †

Not yet published. Expected March 2006
ISBN 90 04 14963 5
Hardback (256 pp., Latin, [with English texts])
List price: EUR 125.- / US$ 169.-
Mittellateinische Studien und Texte, 33
This product is part of: Mittellateinische Studien und Texte

The Christian monumental historic-heroic epic Davidiad is the masterpiece of the prolific Croat Humanist Marko Marulić (Marcus Marulus, 1450-1524). The poem, comprising 6765 Latin hexameters, and divided into 14 books, was never published, and eventually even thought to be lost. Marulić's autograph resurfaced in the Biblioteca Nazionale of Turin, although it had been heavily damaged during the huge fire in January 1904. For the present edition the author has collated the original manuscript in Turin, made additional corrections, adopting the suggestions of Veljko Gortan, and reduced his first edition (1957, Mérida) to an absolutely necessary minimum. He has also enclosed a brief Vita Maruli, written by Marulić's contemporary Latin poet of Split, Franjo Božičević (Franciscus Natalis, 1469-1542).Readership: Academic libraries, specialists and students of Latin epic poetry (classical, medieval and modern), and specialists and students of Christian poetry.
Miroslav Marcovich taught at a number of universities, most recently that of Illinois in Urbana-Champaign. He has authored some twenty books and more than three hundred scholarly articles. In the last two decades of his life he prepared major critical editions of several patristic authors.

Izvor: http://www.brill.nl/m_catalogue_sub6_id23910.htm