Paštrićevim tragom

Ivan Paštrić (1636 - 1708), podrijetlom Poljičanin, rodio se u Splitu, školovao u rodnom gradu, zatim u Mecima i Rimu, gdje je doktorirao filozofiju i teologiju te ondje proveo čitav život. Bio je vrstan poznavatelj latinskoga i grčkog, hebrejskoga i sirijskog jezika, radio je kao lektor biblijskih jezika, vodio tiskaru i više od trideset godina predavao u Urbanovu zavodu. Godine 1671. utemeljio je Akademiju koncila, koja se bavila proučavanjem teološke misli. Priredio je novo izdanje glagoljskoga Brevijara, koji je tiskan 1688) i Misala.
Kad je u Splitu nadbiskup Stjepan Cosmi utemeljio Sjemenište (1700), Ivan Paštrić pomogao je novostvorenoj ustanovi darivajući mnoštvo vrijednih knjiga. Jezgru je biblioteke 1706. godine činilo 568 knjiga iz njegove donacije, pa je ona s pravom nazvana "Paštrićeva biblioteka". Prema donatorovoj želji, biblioteka je bila namijenjena i sjemeništu i gradu Splitu. Postupno se uvećavala drugim donacijama, uvijek zadržavajući ime utemeljitelja. Tako je 1757. brojila 927 svezaka, a na kraju šk. god. 1934/35. čak 31.000 svezaka. Danas ih ima oko 50.000, ali od Paštrićevih knjiga sačuvala se samo četvrtina, odnosno oko 150-200 svezaka. Zbog svoje vrijednosti Bibliotheca Pastritia proglašena je pokretnim spomenikom kulture.
(Izvor: X)
Više o Paštriću i o knjižnici: Ivan Paštrić (1636. - 1708.) - život, djelo i suvremenici, zbornik radova znanstvenoga skupa o 350. obljetnici rođenja, ur. I. Golub, S. Kovačić i D. Šimundža, Crkva u svijetu, Split, 1988. Vidi također (X).



Jedan od svezaka koji su izvorno bili u Paštrićevu vlasništvu nalazi se danas u British library u Londonu. Riječ je o iluminiranu kodeksu pisanu 1454, koji među inim sadrži De imitatione Christi Tome Kempenca te izvatke iz djela sv. Jeronima (minijatura na početku tog dijela rukopisa prikazuje svetca s lavom).
(Izvor: X)