Radovi u tijeku: Regum Croatiae gesta

Radna verzija Marulićeva prijevoda "Hrvatske kronike" (1510; on joj je dao naziv "Regum Croatiae gesta") --- zasad kolacija Šišićeva izdanja i rukopisa iz Biblioteca Recanati --- kao XML transformiran pomoću programa "Versioning Machine" može se vidjeti ovdje (brze upute: za paralelne verzije, odaberite "New Version" i na prozoru koji se otvori pritisnite gumb ">").



Priređuju Vladimir Rezar i Neven Jovanović; kritičko izdanje "Regum Croatiae gesta" pojavit će se u okviru Sabranih djela Marka Marulića (izdaje Splitski književni krug).

Božićević Natalis puzač

Frano Božićević Natalis bio je Marulićev sugrađanin, (mlađi) suvremenik i kolega u pjesničkom poslu. Za razliku od Marulića, Božićević se nikad nije proslavio širom svijeta; njegova autografska zbirka pjesama koja se čuva u splitskoj Nacionalnoj knjižnici (signatura M 35) sadrži uglavnom prigodne sastavke: pjesnik nastupa u ime gradske komune, ili piše uglednim sugrađanima i kolegama, i o njima. Ovakav funkcionalan, da ne kažemo utilitaran pristup književnosti ne prolazi dobro kod modernih čitalaca. Čak je i Božićevićev priređivač, kasnije glasoviti filolog Miroslav Marković (u izdanju Beograd, 1958), osjećao potrebu kritizirati Božićevićevo "puženje pred Mlecima" jednako kao i njegove panegirike, "retorski kićene i često prazne" --- dok u komentarima uz pjesme, u najboljoj filološkoj tradiciji, dijeli autoru za neuspjela mjesta šamare lijevom i desnom.

Pa ipak, upravo su te "puzačke" Božićevićeve pjesme meni zanimljive. Recimo, ova (br. 32 iz zbirke, u slavu Zuan Antonija Dandola, kneza i kapetana grada Splita 1502--1503)

32. in laudem eiusdem

Dandulus iste quis est? Veneti generosa senatus
Curia quem iactat. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Clarum Choruatia cuius
Nomen ad astra uehit. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Praestanter uiuida uirtus
Quem superis miscet. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Splendet clementia cuius,
Fulget ubique decus. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Sceleratis poena, bonorum
Perpetuus fautor. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Speculas qui uertice montis
Imposuit celsas. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Sanas componere rixas
Qui didicit solus. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Quo protegente nec hostem
Spalaetum uidit. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Bis senis mensibus amplum
Struxit opus qui tam. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Pulchram qui subdidit alto
Planitiem muro. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Miseris solamen, egenis
Qui noua tecta dedit. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Numerosae dulcia genti
Qui dare festa iubet. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Duro qui tempore nobis
Iussit abire famem. Dandulus iste quis est?
Dandulus iste quis est? Quo nos hic uiuimus omnes.
Quisquis is est, uiuat Dandulus iste precor.



Glavni je štos ove pjesme, naravno, rečenica koja uokviruje svaki distih, "Dandulus iste quis est?" Ona je marcijalovsko "Crispulus iste quis est?" iz epigrama 5,61:

61

Crispulus iste quis est, uxori semper adhaeret
qui, Mariane, tuae? Crispulus iste quis est?
Nescio quid dominae teneram qui garrit in aurem
et sellam cubito dexteriore premit?
Per cuius digitos currit leuis anulus omnis, 5
crura gerit nullo qui uiolata pilo?
Nil mihi respondes? "Vxoris res agit" inquis
"iste meae." Sane certus et asper homo est,
procuratorem uoltu qui praeferat ipso:
acrior hoc Chius non erit Aufidius. 10
O quam dignus eras alapis, Mariane, Latini:
te successurum credo ego Panniculo.
Res uxoris agit? Res ullas crispulus iste?
Res non uxoris, res agit iste tuas.

Crispulus, "nakovrčani", "frizurica", koji se vrti oko Marijanove žene, brije noge i izgleda, općenito, sumnjivo, nije baš laskava aluzija --- mada je, zvučno, posve jasno kako je Božićeviću baš taj epigram pao na pamet.

Zvučno pamćenje.

Europa humanistica

Europa Humanistica est le titre d’une collection publiée par l’éditeur Brepols. C’est aussi le nom du programme européen qui vise à étudier les modalités de la transmission des textes anciens et médiévaux dans l’Europe de la Renaissance et à présenter, dans des monographies imprimées et des sites web, les transmetteurs de cette culture.

Parallèlement, plusieurs des équipes d’Europa Humanistica cherchent à mettre à la disposition du public les textes, éditions imprimées ou manuscrits qui constituent le corpus de l’étude.

En juillet 2004, treize équipes sont engagées dans ce programme.