====== Katon ======

Marcus Porcius Cato Censorius, Tusculum, 234--149 pr. n. e.

Rimski političar, govornik i književnik. Tvorac latinske proze, smatra da književnost mora biti prvenstveno korisna. Pisao govore (fragmenti iz 81 govora), historiografska djela (Podrijetla = Origines).

Sporedni interesi: svojevrsna enciklopedija namijenjena sinu, s nizom poljoprivrednih, retoričkih, medicinskih, vojnih i pravnih savjeta (tako je nastalo pseudonimno djelo Katonski dvostihovi, Disticha Catonis). Od toga se očuvao spis O poljoprivredi ([[http://www.thelatinlibrary.com/cato/cato.agri.html|De re rustica]] ili De agri cultura).

===== Origines =====
  * 1-3 italski gradovi i narodi
  * 4-7 suvremena povijest, od Prvog punskog rata do 149.

[[http://books.google.hr/books?id=CwJBAAAAcAAJ|M. Porcii Catonis originum fragmenta emendata disposita illustrata]], ed. Wagener, Bonn, 1849.

===== Grčki utjecaji =====

Grčki uzori: Timej iz Tauromenija (4/3 st. pr. n. e. kritizirao dekadentnost Sibarićana, Krotonjana, Etruščana, Agrigenćana). Katon slijedi Eratostena (3. st. pr. n. e) što se tiče datuma osnutka Rima.

Poučni spisi imaju oblik grčkih rasprava -- u poljoprivredi Katon preporučuje najsuvremenije helenističke metode.

===== Utjecaj =====
Nakon smrti nasljeduju ga historiografi poput Kasija Hemine, Celija Antipatra.

Njegov jezik imitira Salustije, to će kasnije slijediti Tacit i Amijan Marcelin (jezični izraz postaje znak moralističkog stava).

Ciceron i Atik skupljali su i proučavali Katonove govore (Atik ih je pročitao 150);  Livije i Aul Gelije sačuvali su mnogo izvadaka.

Origines su svojim italskim pristupom utjecale na Georgike i drugu polovicu Eneide, Livija i Silija Italika.

Utjecaj same osobe: postao je simbol Rima, lik anegdota i izreka, uzor Katonu Mlađem, kod Cicerona ideal rimske i helenističke mudrosti (Cato Maior)

//Editio princeps//: [[http://digital.wlb-stuttgart.de/purl/bsz346979692|M41065  Scriptores rei rusticae]]. Mit Komm. von Philippus Beroaldus und Beig. von Georgius Merula und Ugerius Pontremolensis. Venedig: Nicolas Jenson, 1472.

Zapis u Gesamtkatalog der Wiegendrucke: [[http://www.gesamtkatalogderwiegendrucke.de/docs/SCRIPTO.htm|Scriptores]].