Obrazac Sveučilišta (pdf): ovdje. — Popis kratica u Narodnim novinama ovdje: X.
sveučilišni prvostupnik ili prvostupnica (baccalaurea ili baccalaureus) humanističkih znanosti, smjer grčki jezik i književnost
Grčki jezik i književnost
hrvatski, grčki
Preddiplomski sveučilišni studij
Četverogodišnji studij, 240 ECTS bodova
Završena četverogodišnja srednja škola
Redovni studij
Studij grčkog jezika i književnosti čine predmeti grčki jezik, povijest grčkog jezika, grčka književnost, povijest klasične filologije, novogrčki jezik. Jezične kompetencije koje se razvijaju prvenstveno su poznavanje i primjena pravila gramatike i sintakse, te čitanje i razumijevanje književnoga teksta (kako proznog, tako i pjesničkog) pisanog nekim od grčkih književnih dijalekata. Povijest jezika studira se kronološkim slijedom, od mikenskog i homerskog grčkog do carskoga doba. Povijest grčke književnosti tretira se i kronološki, i žanrovski, i autorski (potonja dva pristupa, naravno, u reprezentativnim uzorcima).
Prvostupnik vlada grčkim jezikom dostatno da sam razumije i prevede grčki tekst, da se pritom koristi standardnom referentnom literaturom i ostalim stručnim pomagalima. Poznaje povijest grčkog jezika od mikenskog razdoblja do najnovijeg doba (novogrčkog); poznaje antičke grčke dijalekte i metriku grčke poezije. Upoznao je i osnove novogrčkog jezika. Povijest je antičke grčke književnosti upoznao u kontinuitetu od početaka do kasne antike, kako kronološki i po autorima, tako i po književnim vrstama. Poznaje metode i pristupe interpretaciji književnih tekstova. Ova je znanja, prema vlastitim sklonostima, upotpunio i nekima od spoznaja s drugih srodnih studijskih grupa na Fakultetu i Sveučilištu. Vlada osnovnim tehnikama znanstvenog rada, osobito na području humanističkih znanosti, napose filologije.
Svaki predmet ima završnu ocjenu, jednu od četiri, prema uspjehu studenta (navodimo od najbolje do najslabije): izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2). Ta je ocjena plod jedne ili više sljedećih komponenata: uspješno pohađanje kolegija i izvršavanje obaveza, uspjeh na pismenom, te uspjeh na usmenom ispitu. Prosječna se ocjena dobiva dijeljenjem zbroja ocjena svih položenih predmeta s brojem predmeta.
Završetkom ovog preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa prvostupnik stječe pravo upisa na diplomski studij grčkog jezika i književnosti, te upisa bilo kojeg drugog sveučilišnog diplomskog studija uvjetovanog samo završetkom preddiplomskog studija.
Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je koristiti akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik / prvostupnica grčkog jezika i književnosti (baccalaureus / baccalaurea philologiae Graecae, univ. bacc. philol. graec.) te stručno raditi kao grecist, prvenstveno čitajući i razumijevajući grčke tekstove. Stečena opća kulturna i znanstvena kompetencija omogućavaju rad u kulturnim ili informativnim djelatnostima.
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://www.mzos.hr; Sveučilište u Zagrebu, http://www.unizg.hr; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, http://www.ffzg.unizg.hr
sveučilišni prvostupnik ili prvostupnica (baccalaurea ili baccalaureus) humanističkih znanosti, smjer latinski jezik i književnost
Latinski jezik i književnost
hrvatski, latinski
Preddiplomski sveučilišni studij
Četverogodišnji studij, 240 ECTS bodova
Završena četverogodišnja srednja škola
Redovni studij
Studij latinskog jezika i književnosti čine predmeti latinski jezik, povijest latinskog jezika, rimska književnost, srednjovjekovni latinitet i novolatinska književnost. Jezične kompetencije koje se razvijaju prvenstveno su poznavanje i primjena pravila gramatike i sintakse, te čitanje i razumijevanje književnoga teksta pisanog klasičnim latinskim (kako proznog, tako i pjesničkog); upoznaju se i osnove stilističke analize, te prevođenja (s latinskog na hrvatski, ali i obratno). Povijest jezika studira se kronološkim slijedom, od prvih rimskih pisanih spomenika do srednjega vijeka. Povijest latinske književnosti tretira se i kronološki, i žanrovski, i autorski (potonja dva pristupa, naravno, u reprezentativnim uzorcima).
Prvostupnici studija latinskog poznaju latinski jezik i filologiju dostatno da bi samostalno razumjeli latinski tekst, te ga protumačili koristeći se standardnom referentnom literaturom i filološkim pomagalima. Upoznali su povijest latinskog jezika u njezinu indoevropskom kontekstu, te povijest latinske književnosti u kontinuitetu od antičkog doba do novovjekovlja (posebnu pažnju poklanjajući fenomenu hrvatskog latinizma), kao i metode i pristupe tekstovima i vrstama te književnosti. Svoje poznavanje latinskog, i civilizacija koje su se služile latinskim, prvostupnici su, prema vlastitim sklonostima, upotpunili nekim od spoznaja s drugih srodnih studijskih grupa. Upoznali su i osnovne tehnike znanstvenog rada na području humanističkih znanosti, osobito filologije, te proširili opće kulturne i znanstvene kompetencije, posebno što se tiče pronalaženja informacija, njihove procjene i provjere.
Svaki predmet ima završnu ocjenu, jednu od četiri, prema uspjehu studenta (navodimo od najbolje do najslabije): izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2). Ta je ocjena plod jedne ili više sljedećih komponenata: uspješno pohađanje kolegija i izvršavanje obaveza, uspjeh na pismenom, te uspjeh na usmenom ispitu. Prosječna se ocjena dobiva dijeljenjem zbroja ocjena svih položenih predmeta s brojem predmeta.
Završetkom ovog preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa prvostupnik stječe pravo upisa na diplomski studij latinskog jezika i književnosti, te upisa bilo kojeg drugog sveučilišnog diplomskog studija uvjetovanog samo završetkom preddiplomskog studija.
Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je koristiti akademski naziv sveučilišni prvostupnik / prvostupnica humanističkih znanosti, smjer latinski jezik i književnost (baccalaureus / baccalaurea philologiae Latinae, univ. bacc. philol. lat.) te stručno raditi kao latinist, prvenstveno čitajući i razumijevajući latinske tekstove. Stečena opća kulturna i znanstvena kompetencija omogućavaju rad u kulturnim ili informativnim djelatnostima.
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://www.mzos.hr; Sveučilište u Zagrebu, http://www.unizg.hr; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, http://www.ffzg.unizg.hr