Prosljeđujemo obavijest o stipendijama European Forum Alpbach za sudjelovanje na Scientific exchange and international dialogue. Stipendija Alpbach je namijenjena  mladim osobama (do 30 god.) za sudjelovanje na interdisciplinarnoj konferenciji i seminarima koji se održavanju 14.08.-30.08.2019.

Rok za prijavu: 29.03.2019.

Više informacija.

OŠ Jabukovac-Zagreb
Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti – 27.1.

U našoj školi smo malom izložbom obilježili Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti.

Učenici su na nastavi hrvatskog jezika, vjeronauka i povijesti razgovarali o progonima i stradanjima Židova tijekom Drugog svjetskog rata.

˝Danas se u svakom trenutku mogu dogoditi novi Auschwitzi i koliko god toga neki možda nisu svjesni te smatraju da su logori iz Drugog svjetskog rata zapravo stvar prošlosti, to nije točno. (…) Danas treba biti duboko svjestan da svaki od nas neprekidno odlučuje hoće li novi Auschwitz biti opet stvoren ili više nikada neće biti stvoren. Odluka je na svakome od nas.˝ Ryszard Domasik, umirovljeni kustos Nacionalnog muzeja Auschwitz-Birkenau

Zlatka Belošević, knjižničarka
OŠ Jabukovac-Zagreb

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Holokausta

Holokaust je nešto što se dogodio za vrijeme Drugog svjetskog rata i smatram ga za jednu od najvećih pogrešaka u ljudskoj povijesti. Za vrijeme istog ubijeno je otprilike 4.581.200 Židova. No nisu samo Židovi patili, patili su i Romi, ljudi s posebnim potrebama, homoseksualci i svatko tko se protivio Hitlerovom i nacističkom mišljenju. Najveći broj žrtava bio je u Njemačkoj.

Za vrijeme Holokausta širio se antisemitizam. Antisemitizam je mržnja prema Židovima. Nisu se svi slagali s Hitlerom i njegovim mišljenjima, ali bilo ih je previše strah da bi mu se protivili. Židovi su morali nositi Davidovu zvijezdu na vidljivom mjestu na odjeći svugdje gdje idu. Kasnije su Židove počeli odvoditi u koncentracijske logore gdje su ih izgladnjivali, izrabljivali, provodili pokuse na njima, ubijali i mučili. Mnogi su umrli ne samo u plinskim komorama, nego i od brojnih bolesti, premorenosti, pothranjenosti ili ozljeda koje su zadobili. Morali su raditi po cijeli dan, a dobivali bi samo komad kruha i malo vode. Morali su raditi i zimi po velikim hladnoćama te jako slabo obučeni. Njihov slab organizam i imunitet se nije mogao boriti protiv bolesti tako da su lako obolijevali i puno ih je tako umrlo, a tome su još pridonijeli i nehigijenski uvjeti.

Jedan od načina za ubijanje, ujedno i najpoznatiji, bile su plinske komore. Način na koji su ih ubijali je da su ih odvodili na „tuširanje“ i dok bi se tuširali, pustili bi otrovni plin koji bi ih ugušio.

Holokaust se dogodio i u Hrvatskoj (tada Jugoslaviji) gdje je ubijeno oko 50 000 Srba, 13 000 Židova i 10 000 Roma. Najpoznatiji logor u Jugoslaviji se zvao Jasenovac, a u Europi Auschwitz koji se nalazio u Poljskoj. Auschwitz je pretvoren u muzej i memorijalni centar u znak sjećanja na žrtve Holokausta. Logore je vodila njemačka jedinica SS.

Datum kad se obilježava Dan sjećanja na Holokaust je 27. siječnja.

Gašper Palić, 8.a
OŠ Jabukovac-Zagreb
mentor Slaven Šekuljica, prof.

Objavljen je Natječaj za dodjelu stipendija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za studente slabijega socijalnog statusa u akademskoj godini 2018./2019.

Rok za dostavu prijava je 23. veljače 2019. godine

• Obrazac za prijavu
• Izjava
• Izjava o članovima kućanstva