Na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti FFZG mogu se studirati dva dvopredmetna studija: Ruski jezik i književnost i Ukrajinski jezik i književnost. Studij Ruskoga jezika i književnosti ima dugogodišnju tradiciju i vodeći je takav studij u Hrvatskoj. Studij Ukrajinskoga jezika i književnosti jedini je u Hrvatskoj.
U okviru Odsjeka djeluje i Zavod za znanost o književnosti.
Povijest
1879. U zimskom semestru Fran Celestin, začetnik hrvatske sveučilišne rusistike, počinje održavati nastavu iz kolegija Osobitosti skladnje ruskoga jezika i Poviest ruske literature.
Prva polovica XX. st. – kolegije tematski vezane za rusistiku predaju Tomislav Maretić, Stjepan Ivšić, Milan Rešetar.
1945. Osnovana je Katedra za ruski jezik i književnost u okviru Slavenskoga seminara. Predstojnik Katedre postao je Josip Badalić.
1961. Osnovana je Katedra za ruski jezik, a njezinom predstojnicom postaje Antica Menac. Istovremeno je osnovana i Katedra za rusku književnost s predstojnikom Aleksandrom Flakerom.
1964. Pri Katedri za ruski jezik osnovan je lektorat ukrajinskoga jezika. Održavao se svake druge godine; u početku je bio namijenjen studentima Rusistike, a kasnije i svim ostalim studentima FF.
1984. Lektorat ukrajinskoga jezika počeo se održavati svake godine.
1992. Lektorat ukrajinskoga postaje tzv. slobodni lektorat.
1997. Otvoren je četverogodišnji studij Ukrajinskoga jezika i književnosti.
2001. Osnovana je Katedra za ukrajinski jezik i književnost, njezin je prvi predstojnik bio Milenko Popović.
2001. Katedra za ukrajinski jezik i književnost nagrađena je Plaketom predsjednika Sabora Republike Hrvatske „za osobit doprinos u unapređenju suradnje dviju država, hrvatskog i ukrajinskog naroda“.
2003., 2004. U okviru Ljetne škole FFZG održani su programi posvećeni rusističkim temama.
2005. Počinju se izvoditi novi studijski programi Ruskoga jezika i književnosti i Ukrajinskoga jezika i književnosti usklađeni s načelima bolonjskoga sustava.
2008. U okviru Ljetne škole FFZG održan je program „Ruski film“ posvećen 100. obljetnici ruske kinematografije.
2008. Akademkinja Antica Menac i akademik Aleksandar Flaker dobili su državno odlikovanje Republike Ukrajine „Za zasluge“ III. stupnja (za zasluge u razvoju hrvatske Ukrajinistike).
2010. Plaketama Ukrajinskoga parlamenta nagrađeni su Milenko Popović i Jevgenij Paščenko.
2011. Plaketom Ukrajinskoga parlamenta nagrađena je Rajisa Trostinska.
Katedre
Katedra za ruski jezik
Katedra za rusku književnost
Katedra za ukrajinski jezik i književnost
Struktura studija
Ruski jezik i književnosti i Ukrajinski jezik i književnosti dvopredmetni su studiji, a njihova je struktura oblikovana prema sljedećoj shemi: 4 godine (preddiplomski studij) i 1 godina (diplomski studij).
Za završetak preddiplomskoga studija Ruskoga jezika i književnosti i Ukrajinskoga jezika i književnosti treba ostvariti 120 ECTS-bodova, a dobivaju se sljedeća zvanja: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) rusistike, odnosno sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ukrajinistike.
Uz obavezne predmete iz ruskoga i ukrajinskoga jezika i književnosti studenti mogu slušati i polagati izborne kolegije iz ruske književnosti kao i iz ukrajinskoga jezika i književnosti ili iz kataloga programske i fakultetske izbornosti.
Na diplomskom studiju studenti mogu birati između dvaju smjerova. Na studiju Ruskoga jezika i književnosti mogu upisati Prevoditeljski smjer ili Nastavnički smjer, a na studiju Ukrajinskoga jezika i književnosti – Prevoditeljsko-kulturološki smjer i Nastavnički smjer. Po završetku studija stječe se najmanje 30 ECTS-bodova, a dobivaju se sljedeća zvanja: magistar/magistra rusistike i magistar/magistra ukrajinistike, odnosno magistar/magistra edukacije rusistike i magistar/magistra edukacije ukrajinistike.
Kad je riječ o Nastavničkom smjeru, studenti obaju studija upisuju obavezne metodičke kolegije na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti, a obavezni se pedagoško-didaktički kolegiji slušaju i polažu u okviru Centra za obrazovanje nastavnika.
Znanstveno-istraživačka aktivnost i međunarodna suradnja
Vrlo je aktivna znanstveno-istraživačka djelatnost članova Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti. Ona bi se mogla podijeliti na sljedeće segmente: istraživanje različitih aspekata ruskoga i ukrajinskog jezika na kontrastivnom planu s hrvatskim, ali i s drugim slavenskim i neslavenskim jezicima; istraživanje ruske i ukrajinske književnosti i kulture u usporedbi s hrvatskom, te s drugim slavenskim i neslavenskim književnostima i kulturama.
Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti potiče i razvija suradnju sa mnogim europskim sveučilištima. Veoma je aktivna znanstvena suradnja nastavnika Rusistike, u prvom redu, sa sveučilištima u Moskvi, Sankt-Peterburgu, Magnitogorsku, Kemerovu, zatim sa sveučilištima u Ljubljani, Mariboru, Beogradu, Pragu, Lavovu, Innsbrucku, Berlinu, Greifswaldu, Trieru, Budimpešti itd. na kojima ujedno održavaju predavanja za tamošnje studente. Jednako tako nastavnici s tih sveučilišta gostuju kao predavači na našem Odsjeku.
U istraživačkoj djelatnosti Katedra za ukrajinski jezik i književnost surađuje s Institutom za slavistiku Kijevskoga nacionalnog sveučilišta, s Lavovskim i Užgorodskim nacionalnim sveučilištima te Institutom za ukrajinski jezik Nacionalne akademije znanosti Ukrajine. Katedra realizira i gostovanja eminentnih ukrajinskih filologa i znanstvenika.
Studentske aktivnosti
Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti potiče svoje studente na uključivanje u različite europske programe studentske razmjene (npr. ERASMUS) te ostvaruje znanstveno-nastavnu suradnju s ustanovama, u prvom redu, u matičnim zemljama u okviru sporazuma o suradnji između sveučilišta (npr. Moskovsko državno sveučilište M. V. Lomonosova, Državno sveučilište u Sankt-Peterburgu i Kemerovsko državno sveučilište; Kijevsko nacionalno sveučilište T. G. Ševčenka, Lavovsko nacionalno sveučilište I. Franka i Užgorodsko nacionalno sveučilište, Sveučilište „Ostroz’ka akademija u Ostrogu) ili na temelju sporazuma između Filozofskog fakulteta u Zagrebu i visokoobrazovne ustanove u matičnoj zemlji (Nevski institut za jezik i kulturu u Sankt-Peterburgu te Filološki fakultet Moskovskog državnog sveučilišta M. V. Lomonosova; Nacionalno pedagoško sveučilište M. Dragomanova u Kijevu). Većina navedenih ustanova dodjeljuje studentima Rusistike i Ukrajinistike stipendije – od kraćih do jednosemestralnih.
Studenti Rusistike mogu se aktivno uključiti u rad Udruge za ruski jezik i kulturu u Zagrebu koja obilježava mnoge obljetnice i organizira brojna događanja vezana za ruski jezik, književnost i kulturu. Jednako tako mogu sudjelovati u radu društava, npr. Nacionalne zajednice Rusa Hrvatske u Zagrebu, ali i onima sa sjedištem izvan Zagreba.
Katedra za ukrajinski jezik i književnost potiče studente na bavljenje znanstveno-istraživačkom i prevoditeljskom djelatnošću. Mnogi diplomirani ukrajinisti i aktualni studenti samostalno ili u koautorstvu s nastavnicima objavljuju vrijedne priloge o ukrajinskom jeziku, književnosti, povijesti, kulturi. Godine 2013. u ediciji Ucrainiana croatica objavljen je zbornik Zakarpatska Ukrajina: povijest – tradicija – identitet (urednik dr. sc. Jevgenij Paščenko), koji uključuje studentske prijevode tekstova filologa, etnologa, povjesničara i politologa iz Ukrajine i drugih zemalja. Bivša studentica Ukrajinistike Dijana Dill prevela je s ukrajinskoga jezika na hrvatski roman suvremene ukrajinske spisateljice M. Matios Slatka Darica (2011).
Studenti Ukrajinistike odlično surađuju s organizacijama ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Studenti viših godina predaju ukrajinski jezik na Ljetnim školama Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj.
Od 2011. godine aktivnosti studenata Ukrajinistike odvijaju se i u okviru „Kluba studenata Ukrajinistike Filozofskoga fakulteta“ (KSU). Studentska udruga bavi se promicanjem ukrajinske kulture u Hrvatskoj i hrvatske kulture u Ukrajini, a unutar KSU-a postoje glazbena, plesna, recitatorska, slikarska, kulinarska i kostimografska sekcija, te zbor „Horiv“.
U okviru programa studija Ukrajinistike predviđena je terenska nastava koja uključuje putovanje u Ukrajinu u jednom od ljetnih semestara preddiplomskoga studija.
Mogućnost zapošljavanja
Po završetku studija Ruskoga jezika i književnosti diplomirani se stručnjaci zapošljavaju u obrazovnom sustavu, tj. u nastavi ruskoga jezika u osnovnim i srednjim školama (ruski se jezik najčešće predaje kao izborni predmet), te u tečajnoj nastavi. Moguć je i rad u znanstvenim ili znanstveno-nastavnim ustanovama (instituti, fakulteti).
Velik se broj diplomiranih stručnjaka zapošljava u prevoditeljskoj djelatnosti, bilo da je riječ o simultanom i konsekutivnom prevođenju, bilo da je riječ o poslu u firmama koje surađuju s Ruskom Federacijom ili o hrvatskim predstavništvima u Ruskoj Federaciji.
Uzme li se u obzir činjenica da u posljednje vrijeme u Hrvatsku dolaze mnogi turisti iz Ruske Federacije, mnogi se diplomirani rusisti zapošljavaju u turizmu gdje rade kao turistički vodiči ili animatori. S druge strane, mnogi Hrvati putuju u Rusku Federaciju pa je i u tom dijelu moguć angažman rusista.
Rusisti mogu pronaći posao i u ostalim djelatnostima u kojima je potrebno šire filološko obrazovanje ali i poznavanje ruskoga jezika, književnosti i kulture, npr. u knjižnicama, u medijima, izdavačkim kućama, u kulturnim institucijama, gospodarstvu, diplomatskim predstavništvima itd.
Diplomski studij Ukrajinskoga jezika i književnosti osposobljava za stručni ili znanstveni rad u Ukrajinistici, za rad u školama (u Republici Hrvatskoj postoji ukrajinska manjina), uključujući škole i tečajeve stranih jezika, u knjižnicama, osposobljava za poslove prevoditelja, uredničke poslove, za rad u kulturnim i medijskim ustanovama, u gospodarstvu, u trgovinskim i diplomatskim predstavništvima, u turizmu itd.
Kontakti
Adresa:
Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Lučića 3
10 000 Zagreb
Tajništvo Odsjeka
Zrinka Bakić, tajnica
Maja Flegar, tajnica
Soba: B-104 (tajništvo)
Tel. 01 6120 104
Fax. 01 6120 104
e-mail: