AUTORI, GRA°A, IZVORI
Objavljivanjem svoje gra°e autori Stafan Rittgasser i `eljka Fink-Arsovski prezentiraju korisnicima frazeolo{ko jezi~no blago koje nalazimo u pisanoj rije~i.
Najve}i dio tekstova pripada suvremenom jeziku, jeziku kojim se slu`e pisci u svojim djelima, odnosno autori u svojim prilozima za novine i ~asopise. U rje°im se slu~ajevima navode i potvrde iz druge polovice 19. te prve polovice 20. stolje}a, kao i pojedini primjeri iz dijalekata.
Frazeolo{ka je gra°a zami{ljena kao dinami~an korpus (Hrvatski frazeolo{ki korpus) koji se mijenja i raste: pove}ava se u odnosu na nove frazeolo{ke jedinice, a oboga}uje se potvrdama iz novih izvora.
Izvori se donose na kraju svake potvrde u kurzivu
s ovim posebnostima:
1) prezime i po~etno slovo vlastitog imena - ako se radi o zasebnom
djelu, o knjizi nekog pisca;
2) tekst u polunavodnicima i dopisanim znamenkama koje ozna~uju godinu
- ako je potvrda iz novina, tjednika, godi{njaka i sl.;
3) kratica bez polunavodnika, ali s godinom - ako je knjiga skupno
djelo ili zbornik, dakle, publikacija u kojoj se nalaze prilozi vi{e autora.
Pod slovima A do F frazemi (kao pojavnice) razvstani
su po ovom rje~ni~kom na~elu: ako potvrda sadr`i frazem s imenicom, navodi
se pod imenicom (odnosno pod prvom ako ih u frazemu ima vi{e); ako se u
primjeru frazem pojavljuje bez imenice, odlu~uju najprije pridjev, zatim
glagol pa prilog i druge vrste rije~i (ili prva od navedenih vrsta rije~i
ako ih u frazemu ima vi{e). Potvrde s poredbenim frazemima primjenjuju
isto na~elo, ali se u njih pri izboru natuknice uzimaju samo sastavnice
koje dolaze poslije poredbenog veznika (kao ili poput).
Ustroj pod slovima R i Z razlikuje se utoliko {to
se iste potvrde mogu na}pod vi{e natuknica - {to ovisi o broju autosemanti~kih
sastavnica frazema.
U tekstu unutar natuknice crvenim su slovima istaknuti
frazemi i svrstani (obi~no) po abecednom redu.